Svetski dan hrane 2020. – Budućnost u malim proizvođačima

Broj ljudi na svetu neprekidno raste. Predviđanja su da će nas do 2050. godine biti čak 10 milijardi. Tako brzo rastuća populacija bezuslovno diktira pojačane potrebe za svim resursima, a proizvodnja hrane moraće da poraste za čak 66% u odnosu na aktuelnu. Svetska organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organisation – FAO) slavi svoj 75. rođendan, dok se istovremeno ceo svet suočava sa nezapamćenom zdravstvenom, ali istovremeno i društveno-ekonomskom krizom.

U takvim prilikama, ne čudi što tema kampanje koja prati obeležavanje ovogodišnjeg Svetskog dana hrane „Gaji. Hrani. Podržavaj. Svi zajedno. Naše akcije naša su budućnost” ima za cilj da podigne kolektivnu svest, da probudi solidarnost u ljudima, da pokrene globalni aktivizam i udruženo delovanje svih pojedinaca, ali i društvenih sistema.

Više od dve milijarde ljudi i dalje nema pristup dovoljnim količinama zdravstveno bezbedne hrane. Čak 690 miliona ljudi u svetu je gladno, 10 miliona više nego u 2019. godini, što ukazuje na to da postoji ozbiljan negativni uticaj pandemije covid-19 na stanje gladi u svetu. Oko 70 odsto siromašnih u svetu su upravo oni koji se najviše oslanjaju na poljoprivrednu proizvodnju i prirodne resurse. Vlasnici malih gazdinstava proizvode čak oko 80 odsto svetske hrane. Upravo oni najteže su pogođeni posledicama pandemije.

Iako je tokom poslednjih nekoliko decenija ostvaren značajan napredak u unapređenju poljoprivredne proizvodnje, još uvek neuravnoteženi sistemi proizvodnje hrane sada su pred novim izazovom. Glad, gojaznost, degradacija životne sredine, rapidan gubitak biodiverziteta, ogromne količine hrane koje bivaju bačene pre nego što uopšte stignu do veleprodajnih objekata, egzistencijalni i poslovni problemi proizvođača i ostalih radnika u lancu proizvodnje, tek su neka od pitanja koja su, u doba pandemije i njom izazvane ekonomske devastacije, samo dobila na važnosti. 

Svetski dan hrane ove godine, glasnije nego ikad, poziva na globalnu solidarnost u cilju pomoći, pre svega najugroženijim populacijama, da se izbore s aktuelnom krizom. Državne institucije svih zemalja, privatni sektor, civilno društvo i međunarodna tela moraju da upregnu sve raspoložive snage na obezbeđivnju dovoljnih količina raznovrsne i zdravstveno bezbedne hrane u cilju održanja života na planeti.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18