Kraljevo: Rđa kruške

Na području delovanja Regionlnog centra Kraljevo, lokalitet Sijaće Polje i Jarčujak, na okućnicama, registrovani su simptomi rđe kruške -Gymnosporangium sabinae na pojedinačnim stablima kruške, u niskom intenzitetu napada.

Kruška je alternativni domaćin ove gljive. Na njoj se razvija ecidijski stadijum, dok se teleutostadijum i uredostadijum razvijaju na četinarima Juniperus vrste (kleka).

Ova gljiva se tokom zime održava u granama i grančicama kleke. U proleće se na njima formiraju teleutosorusi koji u vlažnim uslovima bubre i oslobađaju teleutospore. Klijanjem teleutospora nastaju bazidi s bazidiosporama koje nošene vetrom dospevaju na mlado lišće kruške gde proklijaju i vrše infekciju. Na naličju lista nastaju ecidije iz kojih se oslobađaju ecidiospore. One vrše infekciju kleke i ne mogu zaraziti krušku. Za potpuno završavanje ciklusa ove gljive potrebno je dve godine.

Nakon ostvarene infekcije na listu kruške se krajem proleća javljaju narandžasto-crvene pege različitog oblika. Pege su u početku sitne a kasnije bivaju krupnije. Na naličju lista, u okviru pega, pojavljuju se smeđa zadebljanja, koja predstavljaju početak stadijuma ecidija. One se formiraju krajem leta u vidu rogljastih izraštaja. U uslovima jače zaraze lišće se suši i prevremeno opada.

Na granama i grančicama, naročito na mladim stablima, stvaraju se rak-rane koje ne zarastaju i u kojima se takođe formiraju ecidije.

S obzirom na to da se rđa kruške javlja samo na stablima koja su u blizini kleke, tako je jedna od osnovnih mera zaštite kruške od ove bolesti uklanjanje i uništavanje kleke. Preporučljivo je da izolacioni pojas bude najmanje 500 metara. Takođe se mogu primeniti i hemijske mere borbe. Tretiranje se može vršiti preparatima na bazi aktivnih materija mankozeb i difenokonazol, kojima se inače vrši zaštita kruške od prouzrokovača čađave krastavosti kruške.

J. B.

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime