Ministarstvo poljoprivrede: Vinogradarski i Vinarski registar

Zakonom o vinu („Službeni glasnik RS“, br. 41/09 i 93/12) propisana je obaveza vođenja Vinogradarskog registra i Vinarskog registra i postoji definisana osnova izvora podataka neophodnih za adekvatno sagledavanja sektora. U skladu sa Zakonom o vinu, svaki proizvođač grožđa (fizičko lice, preduzetnik, pravno lice) koji u svom vlasništvu, zakupu ili koperaciji ima najmanje 0,1 ha vinograda ili manje od 0,1 ha vinograda ukoliko grožđe stavlja u promet, ima obavezu upisa u Vinogradarski registar, a svaki proizvođač vina (pravno lice, preduzetnik) ima obavezu upisa u Vinarski registar.

Vođenje Vinogradarskog registra i Vinarskog registra sa ažurnim podacima je od izuzetnog značaja i sa aspekta ispunjenja obaveza proisteklih iz usklađivanja sa propisima Evropske unije, imajući u vidu da je vođenje ovih registara obavezno u EU i da se finansiranje vinogradarsko – vinskog sektora u EU vrši finansijskim sredstvima čiji iznos zavisi od površina pod vinogradima upisanih u Vinogradarski registar.

Vođenje Vinogradarskog i Vinarskog registra je značajno kako bi se na adekvatan način mogle planirati mere podrške daljem razvoju sektora vinogradarstva i vinarstva, kao i raspolagati podacima o postojećoj proizvodnji grožđa i vina.

Uzimajući u obzir sve napred izneto, podsticajne mere u Srbiji koje su namenjene investicijama u vinogradarskom i vinarskom sektoru uslovljene su upisom u Vinogradarski registar i Vinarski registar, pa je upis svakog gazdinstva u ove registre značajan i iz aspekta njihove mogućnosti korišćenja finansijskih sredstava koje država izdvaja za ove namene.

Upis proizvođača grožđa u Vinogradarski registar i proizvođača vina u Vinarski registar se odvija konstatno i nije vremenski ograničen.

Proizvođači grožđa informacije vezane za upis u Vinogradarski registar mogu naći ovde –  http://www.minpolj.gov.rs/vinogradarski-registar/

Proizvođači vina informacije vezane za upis u Vinarski registar mogu naći ovde –  http://www.minpolj.gov.rs/vinarski-registar/

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle