U lovištu „Vorovo“ žive jeleni, divlje svinje i mufloni

Zima ne otežava život samo vozačima i putarima, već i životinjama. Kada padne sneg i temperatura bude ispod nule, u šumi je hranu sve teže pronaći, te lovočuvari po lovištima imaju pune ruke posla, kako bi divljač bila prehranjena. Lovište „Vorovo“ kod Erdevika, jedno je od najvećih ograđenih lovišta bivše Jugoslavije. Održavati 1.500 hektara površine iziskuje mnogo truda. Hrane i vode za nekih hiljadu grla divljači, ne sme da zafali.

„Sad počinjemo ozbiljnu prehranu divljači, svaki dan do sada smo to radili dva do tri puta nedeljno. Sad prehranjujemo zbog snega i zbog velike brojnosti divljači moramo da radimo to svaki dan. Imamo nekih šest, sedam čardaka koje napunimo skroz pune. Ovde je šuma, ovde sve što živi od ptica, od sisara, sve se hrani u zimskom periodu sa tih čardaka, šta ostane zrna, totalno čitav eko sistem i sve životinje ovde sad žive u skladu i koriste hranu tu kojom mi prehranjujemo našu divljač. Imamo i veštačko jezero koje u toku proleća leta, zavisi, i do jeseni kasne jeseni, izvlačimo, imamo bunare to jezero natapamo i divljač ima tokom cele godine svežu vodu. Severno od nas je Sotsko jezero koje ulazi u žicu nekih 200 – 300 metara. Tu imamo uvek svežu vodu, plus dva, tri kanala koji idu iz šume i prolaze kroz centralni deo lovišta“, objašnjava Bogdan Mitrović, upravnik lovišta „Vorovo“.

U lovištu „Vorovo“, žive dve vrste jelena – evropski i lopatar, divlje svinje i mufloni. Poslednjih nekoliko godina, intenzivno se radilo na popravljanju brojnog stanja lovišta. Naš sagovornik ističe, da se to sve postiglo dobrim gazdovanjem, ali i da je tome doprinela i promena svesti i ljudi i lovaca.

„Lovci sigurno najviše vode brigu o divljači, od svih ostalih postoje tu ljubitelji životinja, ljubitelji prirode, sad kad su ovakvi vremenski uslovi kad treba hrana so seno, verujte mi da jedini lovci vode računa o tome. Pre 10 godina je to bilo drugačije sada je to već malo se i smirilo i promenila se svest ljudi dosta. Ako volite lovstvo onda doživljavate to kao sve svoje, svaka ta divlja svinja ili jelen, ja ih doživljavam kao da je to naše i tako se gazduje kod kuće i tako treba da se gazduje u svakom lovištu“, dodaje Mitrović.

A kad se gazduje kako treba, lovište prikazuje dobre rezultate, i vodi ka razvoju celokupnog eko-sistema, kao i lovnog turizma. Ključ svega toga – spremno dočekati zimu.

Izvor: RTV

Foto: Nacionalni park „Fruška gora“

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18