Насловна ВЕСТИ1 Bečej: Pomoću suvog leda hlade deponiju i sprečavaju nastanak požara

Bečej: Pomoću suvog leda hlade deponiju i sprečavaju nastanak požara

170

Preduzeće „Potisje-Bečej“ sprovelo je niz preventivnih aktivnosti u cilju sprečavanja požara na deponiji. Osim termovizijskog snimanja tela deponije, koje je rađeno i prošle godine, u 27 biotrnova raspoređenih na oko 4 hektara, ubačen je suvi led.

Reč je o pilot projektu koji „Potisje-Bečej“ sprovodi sa kompanijom „Linde gas“ u cilju hlađenja tela deponije i sprečavanja nastanka požara.

„Sedam punih godina, od kada je ovaj menadžment na čelu, deponija u Bečeju nije gorela. Naša prednost je ta što imamo 27 aktivnih biotrnova, što mnoge deponije nemaju. Biotrn služi za ekstrakciju deponijskih gasova. Ukratko, to je perforirana cev koja ide dole do zemlje, a oko nje je nasut kamen. Tu kada se ubaci suvi led, on ima gde da izađe u deponiju. Pre početka ovih radova, sproveli smo termovizijsko snimanje tela deponije i planiramo da ga ponovimo posle nekoliko dana kako bismo imali rezultate i kako bismo znali za koliko stepeni smo smanjili temperaturu. Između ostalog, na taj način što se suvi led pretvara u ugljen-dioksid, oduzima se kiseonik pa ćemo tako eliminisati i glodare koji žive na deponiji. Neće moći da prave metanske džepove, odnosno gnezda i rupe u telu deponije. Naše preduzeće je prvo i za sada jedino u Srbiji koje ovo radi, a verovatno je tako i u širem regionu“, kazao je direktor preduzeća „Potisje-Bečej“, Zoltan Feješ.

„Oslonili smo se na fizičke osobine ugljen-dioksida. Pošto na deponiji u Bečeju postoji dovoljan broj biotrnova, lako možemo da dođemo do dubljih slojeva otpada. Na toj dubini možemo da eliminišemo i kiseonik, toplotu i zapaljive gasove, što je potrebno da se formiraju požari. Ovo je preventivna mera kako ne bi došlo do paljenja gasova koji se formiraju raspadanjem organskih materija. Ugljen-dioksid koji ubacujemo je jako hladan, on je minus 76 stepeni. Na taj način oduzimamo energiju koja je potrebna za početno paljenje otpada u tim nižim slojevima. Ujedno, ugljen-dioksid kako prelazi u gasno stanje on vrši promenu svoje zapremine, te na taj način vršimo inertizaciju, izbacivanje zapaljivih gasova i kiseonika“, objašnjava Tamaš Sabo, menadžer tehničkih aplikacija „Linde gas“ Srbija.

Inače, preliminarni rezultati termovizijskog snimanja pokazuju da temperatura tela deponije ne prelazi 30 stepeni.  Opasnost od požara postoji onog momenta kada se u telu deponije detektuje temperatura između 65 i 70 stepeni. To može da znači da požar postoji ili da je u začetku. Takođe, vodi se računa i o prevenciji požara na otvorenom, pa je tako trava na rubu deponije poprskana sa tečnošću na ekološkoj bazi koja sprečava da dođe do zapaljenja.

Pravilno odlaganje otpada takođe ima važnu ulogu u sprečavanju požara. U „Potisju“ kažu da se između slojeva smeća nasipa zemlja, upravo zbog manje koncentracije i obima zapaljivih materija.

Za preventivne aktivnosti „Potisje-Bečej“ godišnje izdvaja oko 300.000 dinara, što je daleko manje sredstava od onih koja bi bila potrebna u slučaju požara na deponiji, dok bi posledice zagađenja životne okoline bile nemerljive.

„Istina, to je puno para, ali je sto ili hiljadu puta manje nego što bi koštalo mesec dana da se gasi jedna ovakva deponija ako se upali. Svaki dinar uložen u prevenciju se stostruko vraća na drugoj strani“, zaključio je Feješ.

Zorana Ljubojev