Насловна АРХИВА BERBA PA SADNJA POVRĆA

BERBA PA SADNJA POVRĆA

506
Фото: Pixabay

U junu povrtare čeka mnogo obaveza. Valja se držati načela da zemljište cele godine ne sme da bude slobodno. Posle skidanja prvog useva, treba odmah obraditi i pripremiti parcele za novu proizvodnju.

Tokom juna za berbu pristiže povrće posejano ili posađeno u proleće – grašak, kupus i mnogo drugo. U junu se sade kupus, kelj, karfiol, keleraba za jesenju, odnosno zimsku potrošnju, a taj posao može trajati i do sredine jula.
Rasad kupusnjača ima 4 do 6 listova, a s obzirom na to da one veoma dobro reaguju na stajnjak, on se može uneti plitkom (letnjom) obradom zemljišta.

U junu se sadi i praziluk. Za dobijanje kvalitetnog lažnog stabla (belog) najbolje ga je saditi u brazde dubine 10 do 15 cm. To doprinosi da lažno stablo ostane belo. Rasad treba da je star 50 do 60 dana i da ima 3–4 prava lista. Sadi se u redove na rastojanju 40–50 h 15–20 cm (zavisno od sorte). Ovo povrće treba gajiti na bogatom zemljištu, đubriti ga zgorelim stajnjakom (10–15 t/ha), dodavati NPK đubrivo (150–200 kg) i redovno zalivati. Čim se biljke ukorene (15 do 20 dana posle sadnje), treba obaviti prvo prihranjivanje azotnim đubrivom (150–200 kg/ha) i ponoviti to u fazi 6 do 8 listova. Praziluk veoma dobro reaguje na azot i tada daje sočno, dobro razvijeno stablo.

Foto: Pixabay

Početkom juna mogu se sejati i kupusnjače na njivi (direktna proizvodnja iz semena) ili u otvorene leje, kada se za 30 do 40 dana dobije rasad za sadnju u julu. Nega posejanih i posađenih biljaka je obavezna, jer su to dani intenzivnijeg rasta. Stablo i listovi paprike i plavog patlidžana tek započinju rast, jer se sporo regenerišu posle sadnje. Zato parcele pod ovim povrćem u junu treba redovno kultivirati a biljke prihraniti prvi put. Drugi put to se radi krajem ovog ili početkom sledećeg meseca. Prvo prihranjivanje može se obaviti čistim azotnim đubrivom (posebno ako je slab porast useva), ali je uvek bolje da se upotrebljava NPK đubrivo, jer paprika, plavi patlidžan, lubenica i dinja, zahtevaju dosta kalijuma i fosfora. Prihranjivanje, koje se obavlja rasturanjem đubriva u redu, a ne po biljci, treba završiti dok se ne razviju i ne zatvore redove. Sve povrće dobro reaguju na folijarno prihranjivanje koje se obavilja istovremeno kada i zaštitu useva. Posebno je značajno prihranjivanje u fazi zametanja plodova.

S. Mujanović

Dobro jutro broj 542 – Jun 2017.