Borovnica koja je otporna i na mraz i na sušu

Mongolska borovnica (Amelanchier alnifolia) ima mnogo naziva, a poznati su još i irga ili merala. Ova biljka ima jednu izuzetno vrednu osobinu – iznenađujuće je otporna na mraz.

Irga je često vrlo visok grm sa snažnim korenovim sistemom koji prodire dva metra ili više u dubinu, obrazuje mnogo korenskih izdanaka, prepoznaje se po belim cvetovima koji cvetaju sredinom maja, i to traje oko nedelju ili malo više. Potpuno je samooplodna biljka što joj osigurava visok i redovan rod. Pošto je odlična medonosna paša, donosi veliku korist svim biljkama u zasadu, jer privlači korisne insekte oprašivače. Oko sredine jula ili nešto ranije, sazrevaju plodovi, najčešće okruglog oblika težine oko jednog grama, a mogu se jesti sveži ili od njih pripremati pekmezi, slatka, sirupi…

Cenjena je zbog ranog plodonošenja, brzog rasta izdanaka, otpornosti na mraz i sušu, izdržljivosti i nezahtevnosti prema uslovima proizvodnje, a odgovaraju joj svi tipovi zemljišta. Može da poživi i 70 godina. Ima snažan, dobro razvijen korenov sistem, koji osim što prodire duboko u zemlju razvija se i u širinu koja je često duplo veća od prečnika krune. To ukazuje da će za nju uvek biti dosta hrane i vode. Počinje da plodonosi u četvrtoj godini posle sadnje. Zreli plodovi su crno-ljubičaste boje, s plavičastim prelivom, pokožica je tanka, a tamnoljubičasto meso je nežno i sočno, blago slatkog ukusa. Plodovi se mogu i sušiti, zamrzavati, konzervirati ili jesti sveži direktno sa grma budući da biljke ne zahtevaju tretman zaštitnim preparatima i zbog toga je njihova berba ekološki prihvatljiva.

Može se razmnožavati semenom ili vegetativno. Seme se bira iz velikih i zrelih plodova od najrodnijih grmova. Razmnožavanje semenom je najjednostavnije, ali dobijene sadnice se razlikuju od matičnih biljaka po veličini grma i svojstvima plodova.

Za vegetativno razmnožavanje koriste se korenski izdanci, uzimaju se oni iste veličine kao dvogodišnje sadnice, pažljivo odvajaju od matične biljke i odmah presađuju na stalno mesto. Irga se može razmnožavati i deljenjem grma, reznicama i kalemljenjem. Voćka već od treće vegetacije traži redovnu rezidbu kako bi se obuzdala bujnost, a snaga usmerila na rod.

Priredila: Svetlana Mujanović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti