Borovnica koja je otporna i na mraz i na sušu

Mongolska borovnica (Amelanchier alnifolia) ima mnogo naziva, a poznati su još i irga ili merala. Ova biljka ima jednu izuzetno vrednu osobinu – iznenađujuće je otporna na mraz.

Irga je često vrlo visok grm sa snažnim korenovim sistemom koji prodire dva metra ili više u dubinu, obrazuje mnogo korenskih izdanaka, prepoznaje se po belim cvetovima koji cvetaju sredinom maja, i to traje oko nedelju ili malo više. Potpuno je samooplodna biljka što joj osigurava visok i redovan rod. Pošto je odlična medonosna paša, donosi veliku korist svim biljkama u zasadu, jer privlači korisne insekte oprašivače. Oko sredine jula ili nešto ranije, sazrevaju plodovi, najčešće okruglog oblika težine oko jednog grama, a mogu se jesti sveži ili od njih pripremati pekmezi, slatka, sirupi…

Cenjena je zbog ranog plodonošenja, brzog rasta izdanaka, otpornosti na mraz i sušu, izdržljivosti i nezahtevnosti prema uslovima proizvodnje, a odgovaraju joj svi tipovi zemljišta. Može da poživi i 70 godina. Ima snažan, dobro razvijen korenov sistem, koji osim što prodire duboko u zemlju razvija se i u širinu koja je često duplo veća od prečnika krune. To ukazuje da će za nju uvek biti dosta hrane i vode. Počinje da plodonosi u četvrtoj godini posle sadnje. Zreli plodovi su crno-ljubičaste boje, s plavičastim prelivom, pokožica je tanka, a tamnoljubičasto meso je nežno i sočno, blago slatkog ukusa. Plodovi se mogu i sušiti, zamrzavati, konzervirati ili jesti sveži direktno sa grma budući da biljke ne zahtevaju tretman zaštitnim preparatima i zbog toga je njihova berba ekološki prihvatljiva.

Može se razmnožavati semenom ili vegetativno. Seme se bira iz velikih i zrelih plodova od najrodnijih grmova. Razmnožavanje semenom je najjednostavnije, ali dobijene sadnice se razlikuju od matičnih biljaka po veličini grma i svojstvima plodova.

Za vegetativno razmnožavanje koriste se korenski izdanci, uzimaju se oni iste veličine kao dvogodišnje sadnice, pažljivo odvajaju od matične biljke i odmah presađuju na stalno mesto. Irga se može razmnožavati i deljenjem grma, reznicama i kalemljenjem. Voćka već od treće vegetacije traži redovnu rezidbu kako bi se obuzdala bujnost, a snaga usmerila na rod.

Priredila: Svetlana Mujanović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se