Bučino ulje iz Slovenije pravo na naše trpeze

Svake godine iz Jeruzalema slovenačkog ekipa mala, spremna i nasmejana dolazi u pohode Srbiji i Osečini. Ovde su rado viđeni gosti, i možda više ne gosti, već domaći, odomaćili se. Koliko im je lepo svaki put kad dođu govore njihovi osmesi, zadovoljstvo koje je lako videti na licima i srce koje vam pružaju na dlanu. U tom srcu je i poziv da ih posetite, da vidite njihove tri opštine, njihove plantaže posebne tikve za bučino ulje, rolate, kolače, mesne prerađevine, sve ono što proizvode. O onom najzanimljivijem, bučinom ulju koje ima evropski sertifikat za kakvoću za Dobro jutro, pričala je Dragica Florjanič.  

– Dolazimo iz mesta Jeruzalema, Pomurska Slovenija. Ovde smo gosti petnaest godina za redom i uvek se radujemo dolasku u Srbiju, jer smo stekli mnogo prijatelja, a i vaši ljudi već duži niz godina uzvraćaju posete. Družimo se – rekla je gopsođa Florjanič držeći u ruci flašicu ulja od bundeve koje je i bilo povod našeg razgovora. Prstom pokazuje na etiketu na koju su veoma ponosni.

– Jedan od naših proizvoda, artikal kojim se ponosimo je bučino ulje koje ima evropski sertifikat za kakvoću. Ovo ulje je osvojilo mnogo medalja, a razlog tome je jer ga pravimo sa kontrolisanom temperaturom. Semenke se peku na temperaturi od 80 do najviše 100 stepeni, zatim se kroz prese cedi ulje. Ulje se ostavlja da se prirodno taloži dve do tri nedelje u zavisnosti od vremena. Leti zbog vrućina potrebno je dve nedelje, zimi tri – objašnjava gošća iz Slovenije. A razlog zbog čega je njihovo ulje poznato i traženo u Evropi i kod nas leži na njivama i, naravno u bundevama,

– Kod nas je izuzetno sunčano podneblje, što bundevama prija. Gajimo slovensku golicu koja se pokazala najboljom u našim uslovima.  Za jednu litru ulja potrebno je 33 bundeve ili 2,8 kg semena – kaže Dragica. Od semena bundeve prave i brašno, rolate, namaze, kolače. I, ako verujete na reč, sve je vrlo ukusno i mami vas da ih posetite i uverite se na licu mesta.

Tekst i foto: Zorica Dragojević

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime