RAZNO

Budućnost je u lekovitom bilju i jestivom cveću

U Srbiji raste impozantan broj od preko 700 vrsta lekovitog bilja. Radi se o biljkama sa značajnom dodatom vrednošću, jer

Zemljišta u malinjacima moraju se „lečiti“

ŠTA POKAZUJU NAJNOVIJA ISPITIVANJA INSTITUTA ZA VOĆARSTVO Republika Srbija je višegodišnji lider u proizvodnji malina u svetu. Vodeće  pozicije na

Uznapredovala bolest na stablima stoletnih koštana

Sobinski koštani koji rastu u mestu Dobre vode, na oko 700 metara nadmorske visine iznad vranjskog naselja Sobina, po kome

Ni rod, ni kvalitet, a cena dobra – šta menjati u sprskom malinarstvu

Ove  godine jedino je cena bila dobra. Rod i kvalitet maline je podbacio. Situacija u otkupu je raznolika, a nisu

Prihrana, okopavanje i – zaštita paprike

Nakon prve berbe papriku bi trebalo prihraniti folijarno i zaštititi od lisnih vaši, kako bi biljka dalje neometano rasla i

Petrovača – prva jabuka, da probudi čula

MIROSLAV ŠARAC, ČUVAR STARIH SORTI VOĆA Petrovača je prva jabuka, ona koja pristiže polovinom jula, tek da zamiriše, da rska

Ukoliko ima i malo lisne mase postoji minimalna nada za oporavak voća od požara

Požari su ovih dana harali Srbijom, uništili žitnice, okućnice, voćnjake. Sve što su vredni poljoprivrednici sticali godinama, nestalo je u

Upitan je i rod krompira – ne pomaže mnogo ni kiša koja je pala

Suša koja je trajala gotovo 45 dana, nije naštetila samo voću, već i povrću, naročito krompiru koji je jako osetljiv.

Nije zakeralo, ali zna šta hoće

ZALIVANJE PARADAJZA ZAVISI OD NAMENE PLODOVA Povrtari dobro znaju da visokog i kvalitetnog roda povrća nema bez navodnjavanja, ali i

Kad orezivač dobro odradi posao i šljiva rodi kad nikom ne rodi

U pola sedam izjutra u Beogradu popanu neka kap kiše. Čisto da isprska prašnjave ulice. Pomislih „bože, od svih sunčanih

Pakams trijumf – kod nje nema alternativnog rađanja

Selekcionar C.H. Pakam je stvorio ovu krušku ukrštanjem sorti Anđevine i Viljamovke, u Australiji 1886. godine, a u razmnožavanju je

UBIJENO ZEMLJIŠTE NE PRAŠTA

Na velikom broju njiva posle žetve, zabeležene su pojave spaljivanja strnjike. Neupućeni poljoprivrednici to objašnjavaju nastojanjem da uštede „dezinfikujući“ zemljište