Ni rod, ni kvalitet, a cena dobra – šta menjati u sprskom malinarstvu

Ove  godine jedino je cena bila dobra. Rod i kvalitet maline je podbacio. Situacija u otkupu je raznolika, a nisu zadovoljni ni malinari, ni otkupljivači.

– Ova godina je ekstremna, kao rezultat svih pređašnjih dešavanja. Klimatski uslovi su dodatno pogoršali sve što imamo u našim zasadima maline. Ove godine ćemo biti na daleko manjoj količini nego inače, i nije tu samo problem količina ubrane maline, već i njen kvalitet. Na malinu je uticalo i sunce, odnosno spektar njegovog zračenja što je dovelo do progorevanja lisne mase a s time i plodova, koji su dosta sitni. Krupnoća i organoleptičke osobine nisu ono na šta smo navikli, ali šećera ima dovoljno. To je problem koji će uticati i na sledeću sezonu – rekao je dr Aleksandar Leposavić.

dr Aleksandar Leposavić

– Berba i količina maline je ove godine na 20 posto, što ne odgovara podacima koje je dao Zavod za statistiku, a inače podaci po kojima je 19 hiljada hektara pod malinom nisu tačni. Zasada maline je manje od 8 hiljada hektara i dalje se smanjuju. Ukoliko se ovakva situacija nastavi mi prestajemo da budemo značajni proizvođači u svetu – objasnio je Leposavić, navodeći da je problem uvek cena.

– Ponuđena cena na početku od 300 dinara nije bila realna, a nije realno ni ovo što se sada dešava, naši hladnjačari i proizvođači moraju da nađu model funkcionisanja, sve što se do sada dešavalo nije dobro. Pojedinci koji se najviše eksponiraju godinama stvaraju probleme i stvaraju pogrešnu i lažnu sliku o našem malinarstvu. Problemi u malinarstvu su se nagomilali zbog nekompetentnih stručnjaka, zbog neodgovarajućeg sastava proizvođača i otkupljivača. To ne sme tako da se radi, ukoliko želimo da se bavimo proizvodnjom maline moraćemo mnogo toga da promenimo. Nije u pitanju samo sadni materijal, već i poznavanje tržišta u čemu otkupljivači prave najveće greške, nudeći ili previsoke ili preniske cene. To se desilo 2022. godine i mora se raditi na marketingu jer smo mi standard za kvalitet u svetu i mora se raditi da tako ostane – rekao je doktor Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra