Crna malina je izuzetno bogata vitaminima, ali se o njoj kod nas malo zna. Najčešće se može videti u malinarskim krajevima, kao mezimče u većem zasadu, a najraširenija je sorta „američka crna malina“ koja se kod nas pojavila sedamdesetih godina. Kada je počela da se gaji, nije bila prihvaćena, pre svega od stručnjaka. U početku ni proizvođači nisu hteli da je sade, jer nisu verovali da može da opstane na našim prostorima. To je specifična voćka jer ima veliko trnje, poput divlje kupine. Pokazalo se vremenom da je otporna na niske temperature i da može dati dobar rod.
Plodovi su zdravi, sočni, od njih se pripremaju razni delikatesi, kao i od crvene maline samo što je boja atraktivnija. Crna malina je mnogo otpornija na bolesti u odnosu na crvene sorte, a neki voćari sa kojima smo razgovarali, kažu da može da se razmnožava kao kupina, tako što se u zemlju polože vrhovi lastara. U odnosu na crvene sorte, crna ima više suve materije, a po koncentraciji antioksidanasa nimalo ne zaostaje za aronijom. Ima jedinstven ukus, različit je od ovdašnjih malina, ali nije ni kao kupina. Neke naučne studije u svetu su potvrdile da je crna malina dobra za zdravlje, jer vezuje slobodne radikale i može dosta da pomogne u prevenciji malignih bolesti.

Sorta koja među našim proizvođačima postaje sve popularnija je „bristol“. Kada sazri daje izrazito crne plodove specifičnog ukusa koji se razlikuje od svake druge maline i kupine. U Americi je smatraju, pored aronije, najjačim antioksidansom. Na nekim forumima je nazivaju „usisivačem slobodnih radikala“ u organizmu. Plod je bogat antocijaninima, vrstom flavonoida koja može pomoći u borbi protiv raka. Zbog lekovitosti se naziva crni dragulj i bobičasta kraljica. Među malinarima je cenjena zbog visokog prinosa, otpornosti na bolesti, i sposobnosti prilagođavanja različitim klimatskim uslovima, što je čini popularnim izborom među baštovanima i voćarima.
„Bristol“ je srednje kasna sorta crne maline koja donosi plodove krajem leta. Oni su srednje veličine, sjajni, crne boje i izuzetno slatki, bogatog, intenzivnog ukusa. Biljke su snažnog rasta, s čvrstim i uspravnim izdancima koji mogu narasti do visine od jedan i po do dva metra. Zbog svoje otpornosti na hladnoću, „bristol“ se može uspešno uzgajati u različitim klimatskim uslovima. Orezuje se u kasnu zimu ili rano proleće, stare izdanke koji su već rodili treba ukloniti kako bi se novim omogućilo da rastu i donesu plodove naredne godine. Razmak između biljaka treba održavati okopavanjem kako bi se poboljšala cirkulacija vazduha i smanjio rizik od bolesti.
Piše: Svetlana Mujanović
foto: AdobeStock

20 DŽEPNIH KNJIGA
Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.
Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.
Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

0691154004
dobrojutro.redakcija@gmail.com