Detlići „rade“ zaista kao električna bušilica

Iako vas nekada možda nerviraju neprestanim i upornim kljucanjem u drvo, detlići su zaista ptice vredne posmatranja. Naučnici su otkrili da uspevaju da ne zaglave kljun u drvetu, tako što nezavisno pomeraju gornji i donji deo, ponašajući se poput mehanizma električne bušilice. Brzina kljucanja u drvo im je takođe na zavidnom novou – sedam metara u sekundi.

Biolozi sa Univerziteta u Antverpenu u Belgiji otkrili su da kada se kljun detlića zaglavi u stablu drveta, on se oslobodi za samo 50 milisekundi. 

Vodeći istraživač Sem van Vasenberg snimio je video-zapise dve ptice iz zasebnih zooloških vrtova. Otkriveno je da detlići kucaju drveće brzinom od oko sedam metara u sekundi. 

Na usporenom video-snimku, naučnici su otkrili da ptice najpre okreću glavu u jednom smeru, izvrćući vrh kljuna za nekoliko stepeni, a zatim okreću donju polovinu kljuna u drugom smeru.

Time se stvara prostor od oko jednog milimetra između kljuna i rupe koju se detlići napravili, i omogućavaju im da nesmetano kljucaju.

Profesor Van Vasenberg je rekao: „To ima veze sa gornjim i donjim delovima kljuna koji se okreću oko različitih zglobova na lobanji“.

Dodao je: „Očekivali biste da takva ptica ima jaču i veću lobanju, ali to ovde nije slučaj“.

Iako detlići nisu jedine ptice koje mogu samostalno pokretati gornji i donji deo kljuna, biolozi su svoja otkrića o mehanizmu sličnom električnoj bušilici, predstavili na virtuelnom godišnjem sastanku Društva za integrativnu i uporednu biologiju.

Na svetu postoji više od 180 vrsta detlića. Oštar, jak i prav kljun u obliku dleta, i dug lepljiv jezik, omogućavaju detliću da iz stabala i grana drveća izvlači insekte, larve i crve.

Utvrđeno je da detlić može da kljuca u drvo i 12.000 puta na dan. Ova ptica teško može da se povredi, jer oko mozga ima tkivo slično penastoj gumi koje služi kao zaštita.

Studija će biti objavljena kasnije ove godine.

Izvor: RTS

Foto: RTS

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime