Насловна ТЕМЕ ПЧЕЛАРСТВО EKSPERIMENT KRAGUJEVČANINA TOME KOVAČEVIĆA: Pčele same pune tegle

EKSPERIMENT KRAGUJEVČANINA TOME KOVAČEVIĆA: Pčele same pune tegle

832

Pčele direktno u teglama, koje su postavljene na vrh košnica, prave svoje saće i pune ih medom, a pčelarev posao je samo da skine tegle i zatvori ih poklopcima.

Na ovaj način dobija se potpuno prirodno saće koje pčele proizvode iz svog voska, a ne iz satne osnove.

Toma Kovačević, apsolvent prava iz Kragujevca i pčelar, upustio se u svojevrsni eksperiment u svom i očevom pčelinjaku. Takvu „napravu“ viđao je na društvenim mrežama, te je odlučio da inovaciju primeni i u Šumadiji. Napravio je 12 krugova na poklopcu košnice i montirao na otvore isto toliko tegli. Njegova zamisao je da pčele direktno u teglama prave svoje saće i pune ih medom, a pčelarev posao je samo da skine tegle i zatvori ih poklopcima. Ovaj eksperiment je, kaže, za sada delimično uspeo.

– Na ovaj način dobija se potpuno prirodno saće koje pčele proizvode iz svog voska, a ne iz satne osnove. Dakle, dobija se stopostotno njihov vosak. Kad pčele u tegli završe svoj posao, samo se još doda malo meda da popuni teglu, ako je neophodno. Ovo je proizvod s minimalnom ljudskom intervencijom, a to mi je i bio cilj. Prošlu sezonu moj eksperiment je na pola prekinula kišna sezona, ali to nije razlog da sledećeg proleća i leta ne nastavim. Očigledno je da sam na pravom putu – ubeđen je Toma Kovačević.

Hranljiv i zdrav proizvod

Ovaj metod Kovačević je preuzeo od pojedinih, retkih pčelara iz inostranstva, ali nije pronašao nikog ko bi mu pokazao postupak. Istraživao je na internetu u nadi da će pronaći iskustva kolega iz Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, pa i Novog Zelanda, zemlje koja ima najviše pčelara, ali nije uspeo da nađe detalje i konačno objašnjenje i rešenje.

– Odlučio sam da sam probam, nakon što sam video samo krajnji rezultat. Isekao sam otvore na poklopcu košnice da bi pčele imale slobodan prolaz iz ramova. Po zdravoj logici izabrao sam najjače košnice i kada je došao jek paše, počeo je moj eksperiment. Kad košnica „puca“ pčele izlaze i u tegle, i tu formiraju saće. Ovog leta u tegli je počelo da se nazire saće, ali je tu pašu prekinuo kišni period i hladno vreme. Međutim, čitav proces i moj trud dokazali su mi da je stvaranje prirodnog pčelinjeg saća direktno u teglama moguće i izvodljivo. A, to mi je bilo najvažnije – objašnjava Kovačević.

Za budućeg pravnika i strastvenog mladog pčelara ovo je bila uzbudljiva avantura. Najpre, jer je kroz staklo mogao da posmatra kako pčele prave saće. Kaže, izlišno je, ali nije na odmet pomenuti da je saće u medu od 100 posto pčelinjeg voska izuzetno hranljiv i zdrav proizvod. Samo je vosak složena mešavina, koja sadrži preko 300 materija, antimikrobnog i regenerativnog svojstva.

Med bez vrcanja, saće iz pčelinjih žlezda

Vosak je proizvod voštanih žlezda pčela radilica. Služi kao materijal za izgradnju saća i pokriva hitinski omotač pčele, da bi ga sačuvao od vlage. Vosak u voštanoj žlezdi, koja se nalazi na trbuhu pčele, u tečnom je stanju, ali u dodiru s vazduhom pretvara se u providne bele pločice. U trenutku izgradnje saća uvek je bele boje, koja polako prelazi u krem, žutu, tamnomrku ili postaje neprozirno. Promena boje zavisi od primesa cvetnog praha, propolisa.

Med s lekovitim biljem – Baš sam zavoleo ovaj pčelarski posao, jer mi daje slobodu i nebrojene mogućnosti. A shvatio sam da ne moram da radim za druge, ako već imam sopstveni resurs. Moj otac je tradicionalni pčelar, ali je u meni prepoznao inovativni duh i dao mi je mogućnost da širim krila, sve dok istovremeno brinem o domu. Baš kao i pčele. Počeli smo da kombinujemo med s organskom aronijom, limunom, đubmirom, suvim voćem, golicom. Pravimo kombinacije koje su korisne za ljudsko zdravlje – kaže Toma Kovačević.

– Saće je dom pčela u koji one unose svoj nektar, cvetni prah i propolis. Med u saću je najoriginalniji oblik meda, jer nije vrcan. Radi se o lekovitom proizvodu, koji je za nekoliko stepenika iznad običnog meda. Dodatna vrednost je u tome što u tegli pčele ne koriste materije iz satne osnove, već isključivo vosak iz sopstvenih žlezda. U klasičnom postupku pčelari vade okvire iz košnice, seku saće u komade i nalivaju ih medom, a ovde čitav proces odrađuju pčele. Najčešće se stavlja bagremov med, koji se sporo kristalizuje – dodaje Kovačević.

Med u saću odličan je za jačanje imuniteta, a žvakanjem saća jačaju se disajni organi. Žvakanjem voska s medom u organizam se unose biološki vredne materije koje se u njemu nalaze, poput vitamina A. Med u saću ukusniji je od tečnog meda i ima nakiseo ukus od organskih kiselina. U saću ostaju i etarska ulja biljaka s kojih pčele sakupljaju nektar, što daje bogatiju i intenzivniju aromu. Jednom rečju, kaže Kovačević, med i vosak su nepobedivi tandem.

Sva blaga pčela i njihovi darovi

Toma je mlad pčelar, koji je o tajnama košnica učio od svog oca. U selu Maršić kod Kragujevca imaju 150 košnica, iz kojih godišnje u proseku dobiju oko dve tone meda. Sled događaja sluti da bi pravničku aktovku, kada uskoro diplomira na Pravnom fakultetu u Kragujevcu, ipak mogao da odloži.

Toma je od tradicionalnog pčelarenja odstupio i u prodaji. Kaže da 95 odsto proizvoda iz svog pčelinjaka sada prodaje onlajn, za razliku od nekadašnje, koja se zasnivala na kućnom pragu. Samouki je stručnjak i za digitalni marketing. To je posle nekoliko meseci upornog rada rezultiralo zapaženim nastupom na Instagramu.

– Ljude valja podsetiti na to zašto im je potreban med. Takođe, i kakve sve blagodeti pčele daju, a da toga nismo ni svesni. Često ih olako shvatamo, ne čuvamo ih, ugrožavamo. Tako iz neznanja ugrožavamo i sopstveni opstanak. Zato na Instagramu svakodnevno edukujem ljude o svim tajnama pčela, kako bi ljudi shvatili koliko su one važne za nas i koliko je zdravo ono što nam one daruju – kaže naš sagovornik.

Biljana Nenković