Насловна ТЕМЕ ПОВРЋЕ GORAN SAVIĆ, POVRTAR IZ LOZOVIKA: Prolećni ili jesenji, paradajz uvek isplativ

GORAN SAVIĆ, POVRTAR IZ LOZOVIKA: Prolećni ili jesenji, paradajz uvek isplativ

507

Piše: Jelena Lukić

Svaka proizvodnja paradajza, i rana prolećna i rana jesenja, ima prednosti i nedostatke. S proleća, cene proizvoda su veće, postoji mogućnost izmrzavanja rasada, dok u ranoj jesenjoj proizvodnji ne postoji opasnost od izmrzavanja, zaštita od bolesti i štetočina je zahtevnija, ali prinosi su veći, kaže stručni savetnik za ratarstvo i povrtarstvo u Poljoprivrednoj službi u Jagodini Dragan Mijušković.

– U ranoj prolećnoj proizvodnji paradajz najčešće gajimo na jednom stablu, kako bi pristigao ranije i kako bi plodovi bili ujednačeniji i kvalitetniji. U ranoj jesenjoj proizvodnji, međutim, paradajz gajimo na dva- tri stabla, gde su nam prinosi značajniji i više je za industrijsku proizvodnju i preradu. Najbolja pretkultura za ranu prolećnu proizvodnju je salata, a za ranu jesenju proizvodnju krastavac – kaže Mijušković.

Goran Savić, iz sela Lozovik kod Jagodine, 30 godina bavi se povrtarstvom. Uzgaja paradajz, krastavac i papriku, a proizvodi i rasad. Sve to prodaje na jagodinskoj zelenoj pijaci.

– Na proleće u plasteniku, već početkom marta počinje sadnja paradajza koji stiže polovinom ili krajem aprila. Celog maja ima paradajza, a zatim se vadi i sadi se nova tura za jesenju proizvodnju. Tokom proleća imam paradajz, krastavac, slatku i ljutu papriku, a na jesen paradajz i papriku – navodi Goran.

Naš sagovornik kaže da, ako postoje adekvatni uslovi, prolećna sadnja može biti vrlo isplativa.

– Za dobru proizvodnju valja ispuniti sve uslove, a to je pre svega da plastenik ima grejanje, jer bez toga nema proizvodnje. Prolećna proizvodnja je skupa, ali je zato i cena paradajza visoka. U plastenicima s rasadom loži se od januara do aprila. Treba dosta drva: ja sam dnevno ložio po pola metra drva jer se plastenik greje cele noći. To mnogo poskupljuje proizvodnju. Od drugih investicija treba pomenuti sistem za navodnjavanje kap po kap i malč folije koje takođe imam u plastenicima – kaže Savić.

Savić navodi da tokom prolećne sadnje u plasteniku nije potrebna tolika zaštita paradajza od bolesti i štetočina kao što je to slučaj na otvorenom.

– Više zaštite ima prilikom proizvodnje na otvorenom nego u plastenicima. Ako se rasad uzgaji dobro i kvalitetno, može da se odradi samo jedan ili dva tretmana u plasteniku. Na otvorenom sve zavisi od godine. Ako je kišna godina, to je loše jer se tada često javlja plamenjača, crna trulež, kao i biljne vaši. Za poljoprivredu je idealno da bude sunčano i toplo. Jeste teže kada je suša, jer mora više da se zaliva, ali se manje koristi zaštita – ističe Goran Savić.

Ovaj povrtar navodi da je njemu u celini gledano jesenja proizvodnja paradajza isplativija.

– Jesenja proizvodnja, na otvorenom, jeftinija je. Manja su ulaganja, bez obzira na to što i na otvorenom imam sistem kap po kap, malč foliju, kao i mrežu koja štiti i od sunca i od grada. Ove godine bilo je toplo leto pa je mreža bila neophodna, a prošle godine mreža mi je spasila rod od grada – ističe Goran.

Ova godina nije bila loša, iako je loše počela

Ova godina, kaže naš sagovornik, i nije bila tako loša kako je loše počela.

– Najpre je celo proleće bilo hladno, ceo april je bio neočekivano hladan. Biljke su počele da propadaju, da menjaju boju jer su i noći bile jako hladne, a bilo je i mraza. Posle su krenuli sunčani dani. Zbog toga sam postavio mrežu kao zaštitu od sunca, jer je od velike toplote prvo počeo da opada cvet, a zatim i plod – kaže Savić.

Savić navodi da je ove godine kod njega rod paradajza na otvorenom rodio do 7 kg po struku, što je malo više od proseka.

– Na otvorenom ću imati paradajz do mraza, znači, skoro do decembra. Trudim se da ga što manje prskam. Kada je u fazi branja, tada ga ničim ne prskam – kaže Goran Savić.

Ako se ima u vidu odnos ulaganja i zarade, ovaj povrtar kaže da je paradajz uvek isplativ za uzgajanje. U ovom kraju je problem voda, tako da cisternama doprema vodu za polivanje ali, kada bi se taj problem rešio, Savić ističe da bi se usredsredio samo na proizvodnju paradajza i paprike na otvorenom i u plastenicima.

Više mu odgovara jesenja proizvodnja

Iako i prolećna i jesenja sadnja imaju prednosti i mane, Goran Savić kaže da mu više odgovara jesenja proizvodnja paradajza, bez obzira na to što je cena paradajza na proleće znatno veća.

– Prolećna sadnja može da bude mnogo dobra, a može da se desi da bude hladno pa da paradajz kasnije sazri i stigne kada i svima stiže. To, naravno, spušta cenu proizvoda. Jesenja proizvodnja je dobra, ali je i ona rizična ako se ne odradi zaštita kako treba, ako bude kiše. Ipak, mislim da se više isplati jesenja proizvodnja. Cena paradajza je krajem leta kod nas bila oko 100 dinara, i to je odlična cena za nas proizvođače. Zbog visoke cene je ova godina odlična, naročito ako se uporedi s prošlom, kada je cena paradajza bila upola manja. I cena paradajza iz plastenika na proleće je bila prilično visoka, oko 170 dinara – kaže Savić.