Насловна ТЕМЕ ЗЕЛЕНИЛО HAJDUČKA TRAVA: Lek srpskih hajduka

HAJDUČKA TRAVA: Lek srpskih hajduka

1752

Danas se, ne samo u narodnoj, nego i u zvaničnoj medicini, lekovito bilje sve češće koristi u lečenju mnogih bolesti, ili preventivno, za očuvanje zdravlja. Hajdučka trava jedna je od najpoznatijih i najviše korišćenih takvih biljaka. Naši preci su poznavali samo onu sa belim cvetovima, a danas imamo i selekcionisane vrste s cvetovima u žutoj, roze, raznim nijansama crvene i ljubičaste. Ove vrste u prirodi rastu na preko 1000 m nadmorske visine, a gaje se i kao ivičnjaci oko cvetnih leja, u parkovima, povrtnjacima na okućnicama, gde ulepšavaju prostor i podižu imunitet okolnih biljaka.

Piše: Svetlana Mujanović

Hajdučka trava (Achillea millefolium), ili hajdučica, stolisnik, romonika, kunica, sporiš, romantika, jalovi mesečnjak… imena su, poznata još starim narodima.

Povratak Ahilovim i melemima srpskih hajduka

Srpski naziv hajdučka trava je dobila po tome što su hajduci njome previjali rane. Njen latinski naziv je vezuje za Ahila, grčkog junaka, za koga se smatra da je takođe njome vidao rane. Savremeni način života i sve veća potreba za ponovnim otkrivanjem drevnih metoda prirodnog lečenja i nege ovoj biljci su vratili slavu narodnog leka širokog dejstva. Danas se zna da biljke s različitih prostora nisu podjednako lekovite. Za lekovitost je važan i kvalitet zemljišta, klima i okruženje.

Danas se hajdučka trava najčešće upotrebljava za lečenje želudačno-crevnih oboljenja, groznice, povišenog krvnog pritiska, za čišćenje krvi, kao antitrombičko sredstvo kod moždane i srčane tromboze. Naročito je korisna u lečenju jetre, slezine, pankreasa, grčeva, lupanja srca, žutice, bolova u leđima, neredovnih ili obilnih menstruacija, nesanice, čireva i hemoroida. Može se koristiti i kao kupka jer uklanja bolove u rukama i nogama. Ova „čarobna biljka“ leči i migrene, krvarenje iz nosa i nesvesticu.

Pored upotrebe u lečenju ljudi, blagotvorna je i za biljke koje rastu u njenoj okolini. Naime, zbog određenih supstanci koje se nalaze u korenu ove biljke, a među njima i salicilna kiselina, biljke koje rastu u njenom okruženju otpornije su na razne bolesti. Stoga je svoje mesto našla u baštama i na njivama, na kojima se biljke gaje po principima organske poljoprivrede. Od nje se pripremaju razni preparati za zaštitu, ali i organsko đubrivo.

Za unutrašnju i spoljnu primenu

Neki stručnjaci hajdučicu porede s kamilicom, jer ublažava bolove u želucu. Gorkim ukusom deluje na sluzokožu želuca i podstiče izlučivanje želudačnog soka, a samim tim poboljšava apetit. Ima antispazmodična i antiinflamatorna svojstva, a pomaže i u lečenju šećerne bolesti.

Nadzemni deo biljke sadrži etarsko ulje, u kojem su rastvoreni pinen, cineol, limonen, kamfor (kao kod bosiljka), borneol, tujon, flavonoidi, vitamin K, a ima i vitamina C, kalijuma, natrijuma, smole, stereola, gorke materije ahileina, tanina, glikozida i organskih kiselina. Pogodna je za unutrašnju i spoljašnju primenu. Čaj od hajdučke trave spada među gorke čajeve i ima efekat čišćenja organizma, reguliše lučenje žuči, umiruje i normalizuje metabolizam. Ne treba ga zaslađivati, jer tada gubi neka lekovita svojstva. Pored čajeva, izuzetno je blagotvoran i sveži sok od stolisnika koji je vrlo moćan saveznik imunološkog sistema.

Koristi se za zaceljivanje rana, jer ubrzava zgrušavanje krvi i ublažava bol, čajem se mogu ispirati rane i usta, mogu se pripremati oblozi ili kupke koje ublažavaju neurološke bolove. Kao obloga je odlična za ispucale ruke, kožne osipe (psorijazu), ili osetljive bradavice kod dojilja. Esencijalno ulje hajdučke trave ublažava reumatske bolove i neuralgije.

Hajdučka trava je višegodišnja biljka koja cveta od juna do oktobra, a bere se tokom juna, jula i do polovine avgusta, kada je sunce najjače i tada ima najviše etarskog ulja, pa je i njena lekovitost najjača. Na istom mestu može da raste do pet godina. Listovi se mogu brati sve do jeseni. Ukoliko je sakupljate zbog sušenja, onda je početak jeseni idealan period za njeno branje. Donji deo stabljike nema neka naročita lekovita svojstva, pa je najbolje brati samo cvast sa stabljikom dužine do dva centimetra, ili cvet sa stabljikom dužine do 15 cm, ako su potrebni i listovi.