Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ JOSTA: Ni ogrozd, ni ribizla, a od obe vrednija

JOSTA: Ni ogrozd, ni ribizla, a od obe vrednija

1068

Piše: Željko Dulanović

Nastala je kao hibrid crne ribizle i ogrozda i od roditelja je nasledila samo najbolje. Bogata je vitaminima i mineralima, i otporna na bolesti i štetočine, pa ovu biljku nije potrebno prskati. Zbog toga je i izuzetno cenjena u zemljama zapadne Evrope, gde kilogram njenog ploda u maloprodaji košta pet do sedam evra (600 do 800 dinara). U Srbiji se, međutim, gaji sporadično, samo na okućnicama, a prinosi su toliko mali da ih statitika i ne beleži.

Reč je o josti (Ribus nigrum x Ribus grossularia), ili jošti kako je u pojedinim krajevima još zovu. Stvorena je u Nemačkoj pre skoro pola veka, i spada u grupu jagodičastog (bobičastog) voća. Naziv biljke dolazi od početnih slova nemačkih reči za crnu ribizlu i ogrozd, Johannissbeere i Stachelbeere. Njene bobice su tamnoljubičaste boje, nekada i crne, i veće su od plodova crne ribizle, ali manje od plodova ogrozda.

Malo traži, puno obećava

Mada Srbija ima idealne uslove za gajenje joste koja bi lako mogla da postane i naš novi izvozni adut, za ovo voće se kod nas gotovo i ne zna.

– Ovaj hibrid zaslužuje daleko veću pažnju voćara, a razlozi za to su višestruki. Josta se može uzgajati i u surovim prirodnim uslovima, jer dobro podnosi niske temperature i do 40 stepeni ispod nule, a odgovara joj i veća nadmorska visina, čak i preko 1.200 metara. Lako se uzgaja, a veoma je i korisna i kao hrana i kao lek, kako u svežem stanju tako i u prerađevinama – kaže diplomirani inženjer poljoprivrede Nebojša Brzaković, iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe u Užicu.

Plodovi joste koriste se za ishranu kao sveži, ili za proizvodnju kompota, džema i soka. Mogu se čuvati i u zamrznutom stanju, a josta je cenjena i kao medonosna biljka. Po sadržaju korisnih materija značajno je ispred borovnice, kupine i brusnice. Naučno je dokazano da ova biljka leči malokrvnost, jača imunitet, pročišćava jetru i krvne sudove, a štiti i od prehlade i gripa. Bobica, koja izgledom podseća na ribizlu, mesnata je i ima specifičan kiselkast i osvežavajući ukus.

– Po svojstvima ploda josta je nasledila dosta osobine od crne ribizle, od koje se vrlo malo razlikuje po hemijskom sastavu. Plod joste sadrži 9,16% ukupnih šećera, od čega je 5,79% monosaharid glukoza, koja je najprihvatljiviji oblik šećera za čoveka, koji direktno ide u krvotok. Sadržaj voćnog šećera, fruktoze, nešto je manji i iznosi 3,37%, a ova forma šećera je tolerantna za lakše oblike dijabetesa – kaže Brzaković.

Rezervoar vitamina C

Josta je i odličan izvor vitamina C, i u sebi ga ima više nego bilo koja druga jagodičasta vrsta voća. Ima ga čak osam puta više od limuna, 20 puta više od jabuke i oko 30 puta više od trešnje.

– Sadržaj mineralnih materija u josti je oko 0,51%. Najveći je sadržaj kalijuma, koji je posebno dragocen kod povećanog izlučivanja tečnosti iz organizma, a time i toksičnih materija u procesu metabolizma. Sok od joste je dobar diuretik, poseduje lekovita svojstva za lečenje reume, gihta, kao i kod nekih oboljenja uzrokovanih pogrešnom i preteranom upotrebom kalorične hrane – dodaje Brzaković.

Jostu je najbolje saditi u jesen, mada može i u rano proleće. Za gajenje joj pogoduju plodna, rastresita zemljišta, bogata humusom, na severnoj ili zapadnoj strani, gde je svežija klima. Koriste se ožiljene reznice ili izdanci, a treba kopati dublje rupe, 40h40 centimetara, posebno ako je zemljište lošijeg kvaliteta. Sadi se poput ribizle ili borovnice, što znači da razmak između redova treba da bude 3, a u redovima do 1,5 metara. Zbog žiličastog korena, neophodno je đubriti stajnjakom u količini od 15 do 20 tona po hektaru. Prinos po grmu je u proseku oko 3,6 kilograma.

– Josta prve plodove daje u drugoj godini nakon sadnje, a u punom rodu koji dostiže u četvrtoj godini starosti prinos je i više od 20 tona po hektaru. Cveta u prvoj polovini aprila, a berba je u prvoj polovini jula i obavlja se manuelno. Bobice joste nalaze se u grozdovima, od po tri do pet komada.Treba voditi računa jer je peteljka jaka pa pri branju može da se istrgne iz ploda i da ga na taj način ošteti. Kako je boja intezivna, treba paziti i da ne dođe do prskanja, jer se fleke od joste teško skidaju – savetuju agronomi.

Orezivanje i podmlađivanje

Bitno je znati da josta plodonosi na jednogodišnjim dugačkim izdancima. Kako savetuju stručnjaci, kod grma joste, tokom rezidbe, potrebno je ostaviti tri do pet mladih, jakih izdanaka, te odstraniti sve suvišne ili vidljivo obolele i suve. Uspešna rezidba podrazumeva odstranjivanje izdanaka starih četiri i više godina. Ovakav tip orezivanja sličan je kod crvene ribizle i kod aronije, gde se teži podmlađivanju grma i izdanaka.