Biljke su najosetljivije u fazi početnog rasta i tada im treba obezbediti dobre uslove za klijanje, nicanje i napredovanje. Najvažnije je da svaki supstrat ima dobru strukturu i vodno-vazdušni režim, da nije zbijen i da mlade biljke snabdeva dovoljnim količinama hraniva u početnim, osetljivim fazama rasta. Profesionalni baštovani znaju i da za različite biljne vrste postoje supstrati kod kojih je rN reakcija, od kisele do blago alkalne, prilagođena zahtevima svake biljke. U svakom slučaju je veoma bitno da podloge za rast mladih biljaka ne sadrže seme korova, nematode i druge štetočine, prouzrokovače oboljenja, teške metale i materije koje štetno deluju na biljke.
Poznato je da se za krastavac i dinju od setve do rasađivanja na stalno mesto koristi samo jedan supstrat. Za setvu i pikiranje paprike i paradajza neophodna su dva različita supstrata. Prvi ima sitniju granulaciju, a za pikiranje se koristi onaj sa krupnijom strukturom.

Profesionalni povrtari koriste supstrate koji sadrže kokosova vlakna, zeolit, vermikulit, perlit, glinu, kompost, glistenjak i druge komponente. Kokosova vlakna imaju sposobnost zadržavanja vlage, a zapremina im se poveća do pet puta. Vermikulit održava supstrat rahlim i prozračnim, povećava kapacitet za vazduh i vodu. Koristi se za pokrivanje semena posle setve, a cenjen je u hidroponskoj proizvodnji. Perlit pomaže kod ukorenjivanja biljaka. Zeolit je regulator koji čuva hranjive materije. Biougalj regeneriše supstrat i zemljište, sprečava razvoj patogene mikroflore. Glistenjak ima ulogu aktivatora koji ubrzava rast.
U gotovoj smeši sve to puno košta. Ali mali baštovani toplu podlogu za svoje biljke mogu i sami da naprave. Najjednostavniji sastav je da se uzmu dva dela dobrog komposta, dva dela kokosovih vlakana i jedan deo perlita. Kompost se dobro izmrvi i usitni, a najbolje će biti da se proseje, jer će tako imati ujednačenu strukturu. Dodaju se kokosova vlakna. Ako su suva, u bloku, potrebno ih je rehidrirati, odnosno uroniti u vodu kako bi moglo da se radi s njima. Na kraju se dodaje perlit koji poboljšava sadržaj vazduha.
Kada se koristi zemlja, potražite kvalitetnu baštensku ili šumsku i uzmite dva dela, dodajte po jedan deo humusa, treseta i rečnog peska. Ovaj univerzalni recept se može prilagoditi vrsti koja se seje. Tako će za papriku trebati tri dela humusa i dva dela kvalitetne zemlje, dok će kupusu odgovarati da se pomešaju treset, humus i zemlja u odnosu 1:1:1. Kada sami pravite supstrat, neophodno je da ga dezinfikujete, jer patogeni organizmi mogu potpuno da unište mlade biljke.
Specijalni miks za paradajz
Za savršen supstrat za rasađivanje paradajza pomešajte dva dela kvalitetnog komposta, dva dela kokosovih vlakana (hidratizovanih) i jedan deo perlita, ili koristite mešavinu od dva dela kvalitetne baštenske ili šumske zemlje i po jednog dela humusa, treseta i rečnog peska pa pomešajte sa malo perlita za drenažu i rastresitost. Mešavinu valja obavezno da dezinfikujete i proverite rN vrednost. Idealno je da ona bude 6.0 do 6.8. Ako je jednostavnije, hranjivu podlogu možete pripremiti od dva dela kvalitetne baštenske ili šumske zemlje, po jednog dela humusa, treseta i rečnog peska. Svi sastojci treba da se dobro izmešaju kako bi smeša imala ujednačen sastav. Obavezan je i perlit, ukupno 10 procenata od težine prvobitne smeše. Možete dodati i piljevinu ili pesak za bolju drenažu, ako koristite težu zemlju.
Piše: Svetlana Mujanović
Foto: AdobeStock