Kako pokrenuti mikrobiološku aktivnost zaključanog zemljišta

U Bjeljini je, u organizaciji firme Šmek komerc iz Novog Sada i Savić kompani iz Bjeljine, pred više od 170 poljoprivrednih proizvođača održana prezentacija i predavanje o problemima sa kojima se susreću ovdašnji proizvođači. Zanimljive činjenice o problemima sa zemljištem u Semberiji izneo je prof dr Trkulja, koji je u svom izlaganju pravim primerima i iskustvom sa terena otvorio mnoga pitanja kako dalje? Jedno od mogućih pravaca je, svakako, umesto uobičajenih đubriva, koja zaključavaju hranljive materije u zemljištu i smanjuju nivo humusa, korišćenje preparata koji otključavaju i aktiviraju zemljište, kao što je Geo2 francuske kompanije OMNIX, u kojem se nalaze i alge poznate po bogatstvu hraniva i hranljivih materija.

Svoja iskustva su podelili prof dr Ilin i prof dr Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, koji su u proteklih godinu dana postavili oglede i utvrdili pozitivan uticaj ove vrste preparata.

– Mi smo u Vojvodini uspeli da izgubimo humus i organsku materiju zemljišta i sa nekih  6-7%, u par decenija, sveli smo na ispod tri procenta. Đubrili smo, a pala nam je  plodnost zemljišta. Izgubili smo humus, a on čuva sve minerale koji su potrebni, čuva vlagu kad padne kiša – objasnio je Bojan Manojlović iz Šmek komerca, dodajući da je sadašnje zemljište takvom eksploatacijom zaključano i da je potrebno nešto što bi ga pokrenulo. To nešto je Geo2.

– U mnogim slučajevima to zemljište je zaključano, a priroda je udesila da te elemente  u zemljištu otključavaju mikrobi kojih je malo. GEO2 je nešto što je prirodan put đubrenja, jer poštuje prirodne uslove, njime hranimo biljku, utičemo na aktivaciju plodnosti zemljišta. Kada smo uspeli da unesemo alge u ovaj proizvod dobili smo direktan uticaj na bolju strukturu zemljišta, na povećanje mikrobiološke aktivnosti, obogaćujemo zemljište sa mineralima i mikroelementima i na taj način utičemo na smanjenje degradacije zemljišta – zaključio je Bojan Manojlović iz Šmek komerca.

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime