Насловна ТЕМЕ ЖИВОТ KAKO SE MILENA MARIĆ IZ BEOGRADA VRATILA U PECKU: Opojna lepota i...

KAKO SE MILENA MARIĆ IZ BEOGRADA VRATILA U PECKU: Opojna lepota i zdravlje valjevskih planina

652

Tekst: Zorica Dragojević

Žamor gradskih ulica, brzi način života, gužvu i buku Milena Marić je pre sedam godina zamenila mirom sela, lepotom valjevskih planina, čistom prirodom. Sa sobom je u Pecku, rodno selo svoga oca, povela i supruga Igora i četvoro dece. Sigurnu sadašnjost zamenili su neizvesnom budućnošću i ni u jednom trenutku se nisu pokajali. Umesto osmočasovnog radnog vremena u skučenim, zadimljenim prostorijama, rade kada žele i kada posla ima u najlepšoj otvorenoj kancelariji na svetu – prirodi. Skupljaju bilje, korenje, prave tinkture i kapi i žive zdravo, uprkos sveopštem korona haosu koji nas je zahvatio.

– Travar sam postala zahvaljujući ocu koji je znao svaku travku i svaku njenu lekovitu namenu. Često sam s njim šetala po valjevskim planinama i učila kako se leči prirodom. Međutim, kada sam se udala i počela da radim u Beogradu, prestala sam time da se bavim. Rodila sam četvoro dece, zapostavila svoje znanje i posvetila se životu u gradu. Deca su rasla i odlazila na selo, uživala u svemu u čemu sam i ja uživala sa svojim ocem, učila od njega i dala mi ideju da se vratim. Da ponovo budem ono što sam nekad bila. Travar, fitoterapeut, da pomažem svojim znanjem čistim lekom iz prirode – priseća se Milena trenutka u kom je prodisala, zahvatila vodu s izvora zdravlja i krenula u novi život. Od tog trenutka prošlo je sedam leta, evo i sedma jesen, doba koje ova vredna travarka obožava.

Svaka šetnja poseban doživljaj

– Za mene je svaka jesenja šetnja po prirodi poseban doživljaj, zbog neverovatne raznolikosti boja: nijanse suvog lišća, zrele bobice i plodovi, gljive… Najčešće posećujemo Sokolske planine, Bobiju i Medvednik. Taj deo zapadne Srbije veoma je bogat vodom. Ima dosta izvora, potoka i rečica, što naročito cenimo za vreme suše, kakva je bila ovog leta – kaže Milena.

Po njenim rečima, ovo bogatstvo voda jako je bitno za jednog travara koji u jesen prikuplja zrele plodove, semenke i korenje, ostavljajući uvek dovoljno prirodi, kako bi se obnovila.

– Za travara, jesen je vreme prikupljanja zrelih plodova, semenki i korenja. Divlji kesten, šipak, drenjina, glog i kleka uglavnom su svima poznati. Prikupljamo ih tako što prirodi i njenim stanarima uvek ostavimo bar trećinu. Ono što je ljudima izgleda manje poznato, jeste da hmelj takođe samoniklo raste kod nas. Često se može videti drvo obraslo ovom puzavicom, koja u jesen postaje upadljiva zbog mnoštva šišarkica. „Atrakcija“ su i semenke od sikavice i žutog noćurka, takođe rasprostranjene u prirodi. To su biljke koje rastu do 2 metra u nimalo atraktivnom korovskom okruženju. Vadimo korenje čička, maslačka, cikorije, omana i gaveza – nabraja Milena.

Dodaje da je i sam boravak u prirodi, šetnja i branje plodova jedan vid ozdravljenja. I za telo i za dušu.

Tinkture od 70 biljaka, plus konoplja

– Mi pravimo tinkture od oko 70 vrsta biljaka. Njihovim kombinovanjem nastaju biljne kapi za najrazličitije namene. Opredelili smo se za ovaj način, jer su kapi daleko lakše za upotrebu od čaja. Omiljene jesenje su „džiger kapi“, za čišćenje i regeneraciju jetre. To bih preporučila i potpuno zdravoj osobi za prolećni i jesenji detoks, da pomognemo svojoj jetri da što bolje radi. Tu su biljke sikavica, čičak, žalfija, petrovac, rusa, prečica i maslačak. Imamo i „imuno kapi“ za decu koje, pored koprive, dušice i rastavića, sadrže još bokvicu, vranilovu travu, maslačak i list kupine. Posebne kapi, samo od vranilove trave, cela su naša porodična apoteka kad idemo na put – objašnjava.

Ipak jedna, po Mileni jako lekovita biljka, neopravdano je skrajnuta, zaboravljena i izbačena iz upotrebe.

– Industrijska konoplja je fantastična višenamenska biljka, koja je zaboravljena i zamenjena nekim modernijim i komercijalnijim sirovinama. Nekada je svako seosko domaćinstvo gajilo konoplju, kao i pšenicu i kukuruz. Višestruko je lekovita, od njenog lista, cveta i semena se prave čajevi i biljne kapi. Od semena se dobija ulje i bezglutensko brašno. Stabljika određenom preradom daje tkaninu, papir, odličan građevinski materijal i izolaciju. Dobra je i kao visokokalorično gorivo koje nam iznova raste svake godine, jer je reč o jednogodišnjoj biljci. Podatak koji je na mene ostavio najjači utisak jeste da konoplja daje četiri puta više kiseonika nego šuma. Zašto da obaramo rekorde u zagađenosti vazduha kad postoji prirodan filter, samo ga treba posejati? Mi smo je ove godine prvi put sejali, da naučimo i praktično kako se koristi. Želja nam je da konopljom zaokružimo celu priču o lekovitom bilju – nada se Milena.

Zadovoljna životnim izborom

Ideja njene porodice jeste da se u dogledno vreme presele na selo za stalno. Tu, u Peckoj, na pradedovskom ognjištu, oni će dići svoje, obnoviće staru kuću, okopati zemlju, obrati voćnjak. Život u gradu zameniće sasvim zanimljivim i življim životom na selu.

– U selu, ako vremenske prilike dozvoljavaju, uvek imate posla. Suprugu i meni to savršeno odgovara, jer volimo da što više vremena provodimo napolju. Prikupljamo povrće i voće za zimnicu, vino i rakiju – nastavlja svoju porodičnu priču.

Izrazito lekovit eliksir kojim su oduševljeni je i domaće kupinovo vino, u koje stavljaju lekovito bilje (neven, hajdučka trava, kopriva, rastavić, kupina, trava iva…) i bobice kleke i gloga.

Lepota božija je kad za obavljanje nekog većeg posla skupite mobu. U veselom društvu posao odlično napreduje. Čak i kad rade, ljudi na selu druže se više nego oni u gradu. Svi poslovi se obično obavljaju napolju, što je već pola zdravlja. Neprocenjivo je kad čovek sam sebi organizuje dan. Što se nas tiče, taj život ima sve prednosti u odnosu na gradski – zadovoljna životnim izborom, zaključila je Milena Marić.

Travka za svaku boljku

– Boravak u prirodi, šetnja kroz šumu i kretanje uopšte, neophodni su za zdravlje. Dobro bi bilo koristiti beli luk ili sremuš u ishrani već bogatoj voćem i povrćem. Za jačanje organizma, kao i za lakši prolazak kroz sve zimske bolesti, kombinacija koprive, rastavića i majčine dušice je idealna. Mogu da je koriste i deca i odrasli. Ako je već došlo do prehlade ili neke infekcije, predlažem čistu vranilovu travu nekoliko dana. To je vrsta divljeg origana koja raste na našim prostorima, takođe je pogodna za decu – kaže Milena.

Kombinacija za oporavak posle korone

Milena ništa ne prepušta slučaju. Iako je cela njena porodica odolela naletu korona virusa, ima preporuku za one koji su virus preležali i želeli bi da oporave organizam i podignu imunitet.

– Svaka situacija je prilika za novo učenje, pa tako i korona – kaže naša sagovornica. – Sada već imamo neko iskustvo i povratne informacije od ljudi koji su preležali koronu, a oporavak je bio teži i sporiji. Volim da malo detaljnije porazgovaram s nekim pre nego što sklopim biljnu kombinaciju koja je najbolja za njegovo stanje. Neka opšta preporuka bi bila: sikavica, žuti noćurak, glog, divlji kesten i neven – biljke koje od davnina leče i čija je upotreba i u zvaničnoj farmaceutskoj industriji velika.