Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ KNIP SADNICAMA BRŽE DO PROFITA

KNIP SADNICAMA BRŽE DO PROFITA

504

Svetski standard kvalitetne sadnice

Piše: Prof. dr Zoran Keserović

U svetu, zbog trenda gajenja biljaka u gustom sklopu, tehnologija proizvodnje  knip sadnica drži vodeće mesto. Trenutno je najrazvijenija u Holandiji i Italiji. Kod nas mali broj proizvođača sadnica ide u korak sa savremenih svetskim trendovima, što zbog nepoznavanja tehnologije, što zbog ekstenzivne voćarske proizvodnje. Mislim da greše i da naše potencijale  treba orjentisati na proizvodnju knip sadnica za domaće potrebe i  za izvoz. Preporučujem proizvođačima da pređu na proizvodnju knip sadnica kod jabučastih voćnih vrsta, a na sadnice sa prevremenim grančicama kod koštičavih voćnih vrsta, jer takve sadnice brže stupaju u period pune rodnosti i ujednačenijeg su porasta, što je vrlo važno kod primene agrotehničkih i pomotehničkih mera.

I brzina, i količina, i kvalitet

Knip sadnice predstavljaju dvogodišnje ili trogodišnje sadnice sa jednogodišnjom krunom (Slika 1). U tehnološkom smislu, to je standard savremene kvalitetne sadnice u svetu.

Originalan naziv za knip tehniku proizvodnje potiče od holandske reči „knipbroom“ što znači „seći, skraćivati stablo“. Prednost knip sadnica u odnosu na standardne prut sadnice ogleda se u tome što u momentu sadnje poseduju prevremene grančice, razgranate pod povoljnim uglom, čime se automatski smanjuje potreban rad za formiranje uzgojnog oblika u voćnjaku.

Za razliku od klasinčno proizvedenih prut sadnica, knip sadnice imaju veću cenu na tržištu. Ta cena se opravdava činjenicom da voćnjaci, zasnovani na knip sadnicama brže prorode, imaju manje zahteve prema formiranju krune i brže vraćaju uloženo. Sa stanovišta rasadničke proizvodnje, knip sadnice imaju nešto složeniji postupak proizvodnje i nose veći proizvodni rizik u odnosu na jednogodišnje i osamnaestomesečne sadnice.

Rađaju već u prvoj godini

Zahtevi koji se postavljaju pred savremenu intenzivnu proizvodnju voća, a posebno jabučastih i koštičavih voćnih vrsta, jesu brzo stupanje na rod i ulazak u period pune rodnosti, kao i ostvarivanje visokih prinosa. Navedeni proizvodni ciljevi mogu se postići korišćenjem kvalitetnog sadnog materijala. To su sadnice koje imaju dobro razvijen korenov sistem i nadzemni deo s određenim brojem prevremenih grančica. Postojanje prevremenih grančica, odgovarajuće razvijenosti i položaja na vodilici, predstavlja osnovu za formiranje vretenastih uzgojnih formi koje su standard u savremenim zasadima. Pored toga, prevremenim granama moguće je formiranje rodnih pupoljaka, što omogućava plodonošenje već u prvoj godini.

Većina rasadnika u Srbiji proizvodi jednogodišnje nerazgranate sadnice jabuke prema uobičajenoj tehnologiji. Standardna tehnologija podrazumeva sadnju određene podloge početkom proleća (mart), kalemljenje sorte krajem leta (avgust-septembar) i negovanje sadnice naredne godine. Kao reztultat takve proizvodnje, krajem druge godine od početka proizvodnje dobijaju se sadnice bez prevremenih grana ili s vrlo malo prevremenih grana. Takve sadnice, nakon sadnje, zahtevaju prekraćivanje vodilice na određenoj visini radi formiranja vretenastih uzgojnih oblika. Nakon prekraćivanja sadnice, iz zimskih pupoljaka dolazi do razvijanja grana koje rastu pod ošrim uglom i neophodno ih je razvoditi. Pored toga što ovakve sadnice zahtevaju dosta rada oko razvođenja grana, i stupanje u rod je kasnije u odnosu na sadnice sa prevremenim grančicama. U periodu kada je vodeći uzgojni oblik bio palmeta s kosim granama, na ceni su bile sadnice bez prevremenih grana, dobro obrasle vegetativnim pupoljcima. Međutim, prelaskom na uzgojni oblik vitko vreteno i njegove modifikacije super vitko vreteno, ili severnoholandsko vitko vreteno, javila se potreba za sadnicama s prevremenim grančicama.

Jedna od mera koja je postala standardna u zemljama visoke tehnologije gajenja jabučastih, a i koštičavih voćnih vrsta, jeste korišćenje sadnica koje su visoko kalemljene, na 15 do 20 cm. Ove sadnice sade se tako da spojno mesto bude 10 do 20 cm iznad zemlje.  Utvrđeno je da su voćke za 30 % slabije bujnosti ako se kaleme i sade na ovakav način. Kod nisko kalemljenih stabala, često se dešava da spojno mesto bude zatrpano zemljom, ili u neposrednom kontaktu sa zemljom, što kasnije može dovesti do pojačane bujnosti. S obzirom na to da je kvalitet sadnica veoma bitan za savremenu proizvodnju jabuke, prilikom podizanja savremenih zasada jabuke treba unapred ugovarati nabavku kvalitetnog sadnog materijala. I kod trešnje, ako se radi kalemljenje sorti na gizelu 5 ili 6, što je više spojno mesto, voćke su slabije bujnosti, ranije sazrevaju i dosta su krupniji plodovi.

Pored svih ovih faktora, veoma važan je i izbor podloga i sorti za kalemljenje.