Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ KO JE POSEJAO U AVGUSTU, SADA UŽIVA U ROTKVI: Zimska salata zdravih...

KO JE POSEJAO U AVGUSTU, SADA UŽIVA U ROTKVI: Zimska salata zdravih trpeza

507
black radish isolated on white background

Piše: Biljana Nenković

I zimska bašta ima šta da ponudi. Takozvana zimska rotkva, i crna, i bela, svakako se nalaze na listi povrća koje je omiljeno u hladnim mesecima i koje se može pronaći u trapu ili čak ispod snega. Ovo povrće uglavnom se koristi za zimske salate, i to najpre za trpeze koje se pripremaju za posne krsne slave. Svi oni koji su je u avgustu posejali, sada mogu da je iznesu na sto.

Rotkva je dvogodišnja biljka. U prvoj godini u zemlji razvija krtolu, a na vrhu rozetu izduženog, dlakavog lišća. Krtole su joj okruglog, valjkastog ili konusnog oblika crne boje ili kultivara smeđe i krem bele boje. Unutrašnjost ploda je bela, a meso sočno i jedro. Ovo povrće, zahvaljujući mirisu i ukusu, podstiče apetit i pojačava lučenje želudačnog soka i odlično je za izlučivanje sluzi iz organa za disanje.

Kupusnjače nepoželjni predusevi

Seje se u najsušnijem delu godine, u avgustu i, što se tiče agroekoloških uslova za gajenje, optimalna temperatura za rast i razvoj ove biljke je od 15 do 20 stepeni. Najbolje uspeva na srednje teškim, ilovastim zemljištima, bogatim humusom, dobre strukture i propusnosti, uz pH 5,6 do 7. Rotkva se ne sme sejati na istome mestu 3 do 4 godine, a kupusnjače su joj nisu dobri predusevi.

Rotkva se najčešće uzgaja direktnom setvom ili iz rasada i moguće je to učiniti dva puta godišnje. U proleće se seje na otvorenom, kada se temperatura ustali iznad 12 stepeni. Može se sejati sve do sredine jula, a uzgaja se i kao postrni usev, nakon ranog krompira, graška ili žitarica. Seje se na gredice uz razmak 25×20 centimetara. Rani kultivari beru se 50 do 60 dana nakon sejanja.

Jesenja rotkva obično se vadi u oktobru ili početkom novembra. Odstranjuje se lišće s krtole i pakuje u gajbice ili mrežaste vreće od sintetičkih vlakana. Jesenja rotkva najčešće se skladišti u podrumima i trapovima, gde može da se čuva i do 6 meseci, ali može da ostane i ispod snega, jer podnosi niske temperature.

 Jača imunitet i podstiče apetit

Bela i crna rotkva možda nisu toliko zastupljene u našoj ishrani, iako imaju brojna pozitivna i lekovita svojstva. Pojačavaju imunitet i podstiču apetit. Inače, rotkva se najčešće jede sveža, narendana kao salata ili u kombinaciji sa šargarepom, kiselim krastavcima, jabukama, maslinama, jajima, maslinovim uljem ili svežim sirom.

U zemljama severne Evrope, gde se rotkva jede cele godine, osim one s crnom korom i belim mesom, uzgajaju se i kultivari bele, žute, smeđe ili ljubičaste boje, sa belim ili crvenim unutrašnjim tkivom. Kao stari i provereni recept najčešće se priprema rotkva s medom, kako bi se ublažio pikantan i ljuti ukus ovog povrća. Krtola rotkve se izdubi i taj prostor se ispuni medom. Ostavi se preko noći, a dobijeni sok sledećeg dana se popije, jer u narodnoj medicini slovi za odličan lek protiv suvog kašlja.

Rotkva u svom plodu sadrži dosta vitamina C, kalijuma, gvožđa i fosfora i dosta sluznih materija koje sadrže gorčinu i daju joj ljut ukus. Crna rotkva je izrazito ljuta i ima jak, specifičan ukus, dok je bela blaža i sočnija. Preporuka iskusnih domaćica je da je izrendanu pre upotrebe treba potopiti u kiselu vodu, kako bi se smanjila njena gorčina. Kada se ocedi, dovoljno je dodati malo soli i ulja i salata je spremna. Za posne trpeze kod nas, u rotkvu, koja se služi uz prebranac, secka se i praziluk.

Dovoljno je pet kiša i dva prskanja

Bela i crna rotkva, ukoliko se gaje na većim površinama, mogu da daju i do 70 tona po hektaru. U selu Striža kod Paraćina postoji nekoliko proizvođača ovog povrća i ocenjuju je kao isplativu kulturu, jer je seju odmah posle žetve pšenice. Kao prednosti navode da je dovoljno maksimalno pet puta navodnjavanje kišom, seme nije skupo, te da nema mnogo ni ulaganja, ni posla oko nje.

Od zaštite rade dva tretmana zaštite od insekata i korova. Ovo paraćinsko selo nekada je bilo poznato po proizvodnji paprike za ajvar, ali zbog nesigurnog tržišta pojedini su se preorijentisali na krtolasto povrće, poput rotkve, cvekle, šargarepe. Rotkvu đubre stajnjakom, a od veštačkih izbegavaju azotna, jer previše azota dovodi do truleži korena.