Kruškama nedostaju regulatori rasta

Iako smo dosta unapredili tehnologiju proizvodnje jabuke, na žalost, kod kruške to nismo uradili i ovde imamo smanjenje površina, a i prinosa. Glavni uzroci su u pogrešnom izboru podloga, što se u zasade kruške ne unose bumbari i što se jako malo koriste biljni regulatori rasta – giberalini za partenokarpno obrazovanje pupoljaka.

Kao dobri preparati za partenokarpno obrazovanje pupoljaka pokazali su se progerbalin, gerlagib LG i kao vrlo efikasna kombinacija FrutaFija + Perlan. Treba povesti računa i o podlogama, u zavisnosti od tipa zemljišta i količine kalcijuma u zemljištu i za svaku sortu, ako je podloga Ba29, treba koristiti interpodlogu kaluđerku. Interesantna su iskustva iz Makedonije gde kao podlogu koriste sejanac divlje kruške, a kao interpodlogu vilijamovku na koju na 80 do 90 cm kaleme sorte kruške i sade na rastojanju 4×2 m. Valja uvoditi polako u proizvodnju i dve sorte kruške normu i Harou svit.

Uzimajući u obzir klimatske promene, u savremenom voćarstvu treba birati voćne vrste i sorte koje daju najbolje rezultate u odgovarajućim agroekološkim uslovima, podizati protivgradne mreže, sisteme za navodnjavanje i antifrost sisteme kao obavezne mere u većini regiona Srbije. Iako je cena visoka, isplati se već nakon jedne kritične godine. Uz odgovarajuće subvencije države i lokalne samouprave, proizvođači bi se mnogo lakše opredelili za ovo dugoročno isplativo ulaganje.

Problemi u proizvodnji kruške:

  • Pogrešna rezidba, pogotovu kod sorte abate fetel,
  • visoke temperature za vreme oprašivanja i oplodnje,
  • bakteriozna plamenjača posle cvetanja, zbog visokih temperatura,
  • opadanje plodova zbog visokih temperatura u vreme sazrevanja,
  • pojava ožegotina tamo gde nema protivgradnih mreža,
  • smanjenje kvaliteta plodova zbog suše,
  • nekorišćenje giberlina za izazivanje partenokrapnih plodova,
  • dve loše godine za krušku.

Piše: Prof. dr Zoran Keserović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra