Kruškama nedostaju regulatori rasta

Iako smo dosta unapredili tehnologiju proizvodnje jabuke, na žalost, kod kruške to nismo uradili i ovde imamo smanjenje površina, a i prinosa. Glavni uzroci su u pogrešnom izboru podloga, što se u zasade kruške ne unose bumbari i što se jako malo koriste biljni regulatori rasta – giberalini za partenokarpno obrazovanje pupoljaka.

Kao dobri preparati za partenokarpno obrazovanje pupoljaka pokazali su se progerbalin, gerlagib LG i kao vrlo efikasna kombinacija FrutaFija + Perlan. Treba povesti računa i o podlogama, u zavisnosti od tipa zemljišta i količine kalcijuma u zemljištu i za svaku sortu, ako je podloga Ba29, treba koristiti interpodlogu kaluđerku. Interesantna su iskustva iz Makedonije gde kao podlogu koriste sejanac divlje kruške, a kao interpodlogu vilijamovku na koju na 80 do 90 cm kaleme sorte kruške i sade na rastojanju 4×2 m. Valja uvoditi polako u proizvodnju i dve sorte kruške normu i Harou svit.

Uzimajući u obzir klimatske promene, u savremenom voćarstvu treba birati voćne vrste i sorte koje daju najbolje rezultate u odgovarajućim agroekološkim uslovima, podizati protivgradne mreže, sisteme za navodnjavanje i antifrost sisteme kao obavezne mere u većini regiona Srbije. Iako je cena visoka, isplati se već nakon jedne kritične godine. Uz odgovarajuće subvencije države i lokalne samouprave, proizvođači bi se mnogo lakše opredelili za ovo dugoročno isplativo ulaganje.

Problemi u proizvodnji kruške:

  • Pogrešna rezidba, pogotovu kod sorte abate fetel,
  • visoke temperature za vreme oprašivanja i oplodnje,
  • bakteriozna plamenjača posle cvetanja, zbog visokih temperatura,
  • opadanje plodova zbog visokih temperatura u vreme sazrevanja,
  • pojava ožegotina tamo gde nema protivgradnih mreža,
  • smanjenje kvaliteta plodova zbog suše,
  • nekorišćenje giberlina za izazivanje partenokrapnih plodova,
  • dve loše godine za krušku.

Piše: Prof. dr Zoran Keserović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18