Ljubičica je lekovita

Mirišljavi cvetovi poljskih ljubičica prvi su vesnici proleća. Rastu u šumarcima, na livadama, pored reka. Osim nesporne lepote i radosti zbog najave dolaska okrepljujućeg proleća, one su i lekovite. Za lek se skupljaju cvetovi, listovi i koren, koji se suše na promajnom mestu.

Ljubičica se koristi za lečenje astme, tuberkuloze, glavobolje, dobra je protiv nadimanja ili zapaljenja grla. Ima umirujuće dejstvo, pa je ljubičasti vesnik dobar za smirenje, protiv nesanice ili nervoznog lupanja srca. Stari Rimljani su imali običaj da nose vence od ljubičica na glavi da bi sprečili vrtoglavice i migrene.

Beru se prvi cvetovi i vade jesenji korenovi.

Hranislav Nektarijević, specijalista medicinske biohemije i dugogodišnji poznati travar iz Kragujevca kaže da se cvetovi i listovi skupljaju od prvog cvetanja, dok se koren vadi na jesen, u novembru.

Cvetovi sadrže cijanin, šećer, sluz i eterično ulje. Sadrži i saponin, koji je odličan za pluća, jer razređuje sluz. Može da pomogne u lečenju bronhitisa i migrene, jer ima umirjuće dejstvo. Treba paziti, jer ima i violin, koji nadražuje želudac. Koren ljubičice dobar je za lečenje vena, podstiče cirkulaciju i ublažava reumu. Ko ima problema sa nadutošću može da koristi čaj, u kome se sušeni cvetovi kuvaju pet minuta. Od ove biljke mogu da se prave razne tinkture, sirupi i kreme. Treba je brati u nezagađenoj prirodi – kaže Nektarijević.

Ljubičica uglavnom i raste u nezagađenim područjima. Brzo i lako se razmnožava prostom deobom ili sama, iz semena. Priroda joj je dala još jednu osobinu da kada cvetovi izmrznu, na biljci se pojavljuju pupoljci, koji nikada neće procvetati. Upravo oni su skrivena zlatna rezerva semenki. Često su i ispod zemlje, kako bi sledećeg proleća biljka ponovo bujala. Ljubičica je trajnica, sa listovima srcastog oblika i malim cvetovima čija boja varira od tamno-ljubičaste, do roze ili bele. Ko želi da je zasadi u dvorištu, mora da joj obezbedi polusenku i vlažno zemljište.

Od cvetova ljubičica može da se pravi i aromatični i osvežavajući sok. Posle šetnje po prirodi i branja sitnih cvetova, uveče se može napraviti svež i zdrav sok, koji je ujedno potpuno besplatan i vrlo jednostavan. Oko 100 grama cvetova treba preliti sa 200 mililitara prokuvane vode i ostaviti preko noći. Ujutru cvetove izgnječiti, procediti sok i dodati med. Sok je gotov.

Piše: Biljana Nenković

Foto: shutterstock

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime