Насловна ТЕМЕ ВИНОГРАД Makaze popravljaju prirodu

Makaze popravljaju prirodu

241

Vinogradari sa iskustvom dobro poznaju svaki čokot u svom vinogradu, znaju koliko loza može da iznese kvalitetnih grozdova pa se trude da joj, između ostalog, rezidbom ispune sve „ćefove“. Oni s manje staža tek uče, zbog njih smo pozvali u pomoć dipl. inž. Jovana Milinkovića, savetodavca za voćarstvo i vinogradarstvo u PSS službi u Valjevu. Pitamo ga o tajnama vinogradarenja i kako da se loza optimalno optereti rodom i da se ne zanemari dopunska rezidba.

– Dopunska rezidba vinograda ima za cilj da reguliše i poveća prinos i kvalitet grožđa, a održavanjem pravilnog rasporeda i bujnosti lastara, poboljša obrazovanje novih okaca. Tako se stvaraju povoljniji uslovi za sazrevanje grožđa i lastara – kaže inž. Milinković.

Klima i zemlja određuju intenzitet

 Ova rezidba obuhvata sve radove koji se izvode na zelenim lastarima, cvastima, zelenom grožđu i listovima tokom vegetacije, a tu se ubrajaju lačenje, zalamanje lastara, prekraćivanje zaperaka, prstenovanje loze, proređivanje cvasti, grozdova i bobica i uklanjanje donjih listova. Intenzitet dopunske rezidbe zavisi od klimatskih uslova, plodnosti zemljišta, sortnih osobina i oblika čokota i svi oni „diktiraju“ koje će se mere zelene razidbe primenjivati.

Nekada se dopunska rezidba izvodila isključivo ručno, a danas, kako je napredovala tehnologija, upotrebljava se mehanizacija koja je prilagođena ovim operacijama. Lačenje ili plevljenje je uklanjanje s čokota mladih lastara koji neće biti potrebni u tekućoj vegetaciji ni pri narednoj rezidbi zrele loze, a radi se već na početku vegetacije. Lačenjem se uklanjaju lastari koji su izbili na čokotu, a nisu bili planirani zimskom rezidbom, a mogu izbiti na stablu, glavi, krakovima, rodnim čvorovima i na samom luku.

Ovom merom se uklanjaju i lastari koji izbijaju iz podloge. Loza se lači nekoliko puta u toku vegetacije, a prvi put kada su lastari dugi samo nekoliko centimetara. Njihovim zalamanjem onemogućuje se nepotrebno trošenje hranljivih materija na razvoj lastara koji neće biti potrebni u tekućoj ili narednoj vegetaciji, a uklanjanjem se smanjuje gustina zelene mase i omogućava bolja provetrenost špalira. Lačenje je obavezna mera i nikako se ne sme izostaviti niti odlagati, jer ona direktno utiče na kvalitet grožđa i zdravstveno stanje vinograda.

Lastari se zalamaju sredinom juna

Zalamanje lastara je druga obavezna mera zelene rezidbe u vinogradu. Radi se kada se ostavljeni lastari uvuku u žice i kada značajno prerastu potporu i počnu da se savijaju. Tada se oni prekraćuju 30 cm iznad poslednje žice, odnosno, treba da se na njima ostavi do 14 listova iznad poslednjeg grozda. Lastari se zalamaju da ne bi rasli neograničeno u dužinu i trošili hranljive materije, pravili veliku zasenu, smanjivali promaju i bili podložniji bolestima.

– Ako bi se ostavili suviše dugi lastari, tada bi njihova donja okca gubila rodnost što bi se osetilo već u narednoj vegetaciji – objašnjava ovaj stručnjak. – Lastari se zalamaju u precvetavanju, obično sredinom juna, nikako se ne sme čekati početak jula, jer se tada gube korisna dejstva ove mere. Kada se zalame vrhovi lastara loza reaguje tako što jače aktivira zaperke na njima, pa se i oni moraju zalamati. To se radi kada oni imaju 8 do 10 listova. Pogrešna navika vinogradara je da se zaperci uklanjaju do osnove. Oni se samo zalome, tako da na njima ostanu 4 razvijena lista koji nastavljaju fotosintetsku aktivnost i ishranu čokota. Po pravilu, ova mera se izvodi tri nedelje do mesec dana posle zalamanja glavnih lastara.

Zalama se velikim makazama ili kosirima u obliku mačeta. Moguće je i mehanizovano sečenje zaperaka pomoću specijalnih uređaja koji se montiraju na traktor. Za korišćenje ovakvih mašina špalir mora biti pravilno postavljen i prav, jer se u protivnom, mogu napraviti velike štete na lozi.

Uklanjanje donjih listova s čokota je još jedna mera zelene rezidbe koja nije obavezna ali je korisna. Ne primenjuje se svake godine već samo u hladnim i kišnim vegetacijama. Kada se ukloni nekoliko listova oko grozdova 20-ak dana pred berbu, stvaraju se uslovi za brže strujanje vazduha oko grozdova, stvara se promaja u zoni plodova, oni su bolje osunčani, grožđe bolje zri, ima bolji kvalitet i više šećera. Velika prednost je i što se berba obavlja daleko brže, jer nema listova koji kriju grožđe. Ova operacija se izvodi uglavnom ručno, mada ima uređaja koji pomoću vazdušne struje oduvaju listove u zoni grožđa.

Zelena rezidba je takođe nezaobilazna na čokotima stonog grožđa. To nije teško razumeti ako se ima na umu ona stara izreka da se grožđe kupuje očima. Znači da izgled grozda i bobica treba da bude savršen. Jedna od mera je korekcija grozda. Dok je zelen, odnosno dok su bobice još u porastu, s njega se oštrim makazama uklone pojedini delovi i odbaci se deo bobica kako bi deo koji ostane imao pravilan oblik i podjednako razvijene bobice.

Zanimljivo je i da se u proizvodnji vrhunskih vina to obavezno radi kada su grozdovi u šarku. Ovom merom se koriguje prinos, kako bi na čokotu ostala planirana količina grožđa od koje će se, uz vrhunsku tehnologiju, dobiti vrhunsko piće bogova.

Piše: Svetlana Mujanović