Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ Malina velika šansa

Malina velika šansa

605

Četvoročlana porodica egzistenciju može da obezbedi od 2 do 3 hektara savremenog zasada na otvorenom, ili od 1,5 do 2 hektara maline u plasteniku.

Malina, naše crveno zlato, velika je šansa razvoja poljoprivrede Srbije. Ova voćna vrsta igrala je i igraće veoma važnu ulogu u ekonomskom razvoju Srbije i spoljnotrgovinskoj razmeni sa svetom, ali je veoma bitno da je doprinela održivosti sela i poljoprivrednih gazdinstava, kao i zadržavanju mladih na selu.

Jedna četvoročlana porodica egzistenciju može da obezbedi sa od 2 do 3 hektara savremenog zasada maline na otvorenom, s protivgradnom mrežom i fertirigacijom, ili sa 1,5 do 2 hektara maline u plasteniku.

Ako bi se odlučila za proizvodnju nekih od remontantnih (dvorodne sorte maline) sorti maline, recimo Ensadire, jedna porodica bi mogla da živi od jednog ha zasada u sistemu protivgradne mreže i fertirigacije, ili sa 0,5 ha ako je u sistemu plasteničke proizvode. Za podizanje 0,5 ha sorte maline Ensadire u zaštićenom prostoru (plasteniku) sa svom pratećom opremom i fertirigacijom i uvozom sertifikovanog sadnog materijala potrebno je 100.000 evra. Ako bi se zasad podizao na otvorenom polju, investicija je oko 40% ove vrednosti. Za povraćaj uloženih sredstava potrebno je 4 do 5 godina . Prihod u punoj rodnosti, a ona počinje od druge godine, iznosi od 65.000 do 75.000 evra, a dobit je od 30.000 evra do35.000 evra. Period eksploatacije zasada je oko 20 godina

Imamo nekoliko načina formiranja zasada maline, zavisno od odabira sortimenta – da li će to biti letnja berba od juna do avgusta, ili će se saditi remontantne, odnosno dvorodne sorte u berbi od jula do novembra. Ali, u oba slučaja obavezna je preporuka struke: primena fertirigacije, protivgradne mreže ili folije gde se formira plantaža, koja će omogućiti porodici normalnu životnu egzistenciju.

Neophodno je i da se što više proizvođača udruži i primeni jedinstven način gajenja maline, a zadruga je najbolji oblik udruživanja i nastupa na tržištu robe, kapitala i radne snage. I profit je tako veći, a dobit u proizvodnji maline sigurnija.

Za zasnivanje zasada maline s protivgradnom mrežom potrebno je izdvojiti oko 30.382 evra po hektaru. Otkupna cena u 2020. godini je bila 230 dinara, dok je cena koštanja proizvodnje maline 150 dinara po kilogramu, s amortizacijom zasada i svim manipulativnim i agrotehničkim primenama u toku sezone. S prinosom od 12 tona/ha, dobit po jednom hektaru iznosila je 8.000 evra! Ima proizvođača koji ostvaruju prinos i veći od 15 tona. Investicija se otplaćuje u četvrtoj godini, ako se ne računaju podsticaji države.

U 2021. godini prosečna otkupna cena je bila znatno veća – 400 dinara za kg, ali su i troškovi porasli na 220 dinara po kg. S prinosom od 12 tona/ha, u 2021. godini dobit po jednom hektaru je dostigla oko 18.000 evra.

SORTIMENT: preporučujem sledeće jednorodne sorte maline: Vilamet (Willamette), Fertodi zamatoš (Fertodi Zamatos), Glen ample (Glen Ample), Miker (Meeker) i Tjulamen (Tulameen) a od dvorodnih sorti maline: Polka (Polka), Polana (Polana), Erika (Erika), Himbo top (Himbo top), Heritidž (Heritage), Ersadira (Enrosadira).