Насловна АРХИВА NAUKA: Loša ishrana – opšta pretnja zdravlju

NAUKA: Loša ishrana – opšta pretnja zdravlju

719
Фото: Pixabay

Najveća pretnja zdravlju ljudi tokom sledećih dvadeset godina mogla bi da bude loša ishrana, koja za svetsko stanovništvo predstavlja veću opasnost od alkohola, droge, cigareta i nebezbednih seksualnih odnosa zajedno. Ovo je zaključak Globalnog panela za poljoprivredu i ishranu, grupe stručnjaka koje finansira britanska vlada i Fondacija Bila i Melinde Gejts.

Ovi istraživači smatraju da je loša ishrana najveći pojedinačni krivac za nastanak nezaraznih bolesti širom sveta i da će zbog toga zemlje, naročito one u razvoju, biti pogođene posledicama kao što su povećanje broja obolelih od srčanih bolesti, raka, infarkta i dijabetesa. Ove države imaju najbržu rastuću prodaju prerađene hrane, koja sadrži veliki broj kalorija, mnogo šećera, soli i masnoće.
Glavna prepreka kvalitetnijoj ishrani, bogatoj svežim voćem i povrćem, žitaricama i proteinima, u ovim zemljama, ali i u ostatku sveta, jeste siromaštvo, utvrđeno je u izveštaju. Prema mišljenju naučnika, naročito je zabrinjavajuće to što čak i oni koji imaju mogućnost da se zdravije hrane, biraju namirnice štetne za zdravlje.

„Siromašniji ljudi ne jedu dovoljno kvalitetnu hranu, nekada ne samo zbog ne dostatka novca, već i zbog toga što žive u krajevima u kojima su takve namirnice teško dostupne. S druge strane, kako su se primanja na globalnom nivou uvećala, tako je porasla i potrošnja nezdrave hrane.

Dakle, to što neko ima novca da kupi zdravu hranu ne znači da će to zaista i učiniti“, preneli su američki mediji navode ovih stručnjaka, koji su pozvali međunarodne organizacije da ishrani posvete jednaku pažnju kao i virusu HIV, malariji i pušenju.

Posledice loše ishrane ne ogledaju se samo u neuhranjenosti, već i u povećanju broja ljudi s viškom kilograma. Ukoliko se sadašnji trend rasta stope gojaznih nastavi, njihov broj će se sa 1,33 milijarde iz 2005. povećati na 3,28 milijardi 2030. godine. U izveštaju su istaknute i neke dobre promene, kao što je pad stope gladnih u poslednjih četvrt veka sa 18,6 na 11,8 odsto svetskog stanovništva.
Iako su napici na osnovi kole i kod nas veoma popularni, malo je onih koji znaju šta je osnovni sastojak, odgovoran za specifičan ukus svih ovih proizvoda.

Foto: Pixabay

Kola (Cola vera) je drvo koje potiče iz vlažnih tropskih šuma u zapadnoj Africi. Odatle je prenesena i u druge delove sveta, u kojima postoje uslovi za veštačko razmnožavanje i uzgoj ove vrste. Afrička plemena su od davnina koristila njene sveže, bele semenke za žvakanje. Korišćene su i prilikom raznih verskih obreda i svečanosti, što nije slučajno. Primećeno je da su imale posebno dejstvo na one koji ih žvaću – povećavale su snagu, izdržljivost i uticale na to da se bez velikog napora obave najteži fizički poslovi. Ovo je zainteresovalo mnoge svetske putnike, ali sve do kraja 18. veka u Evropi nije se znalo od koje vrste drveta potiče seme. Hemijski sastav semena ispitan je krajem 19. i početkom 20. veka.
Pre ere napitaka od kole, semenke su se koristile u medicinske svrhe, prvenstveno kao sredstvo koje sprečava širenje dizenterije i drugih zaraznih oboljenja. Da najbolji lek može da bude i otrov, pravilo je koje je važilo i za kolu. Tako su se rani preparati na njenoj osnovi uvek koristili u strogo propisanim dozama. Najveća opasnost je od trovanja koje može da izazove visok procenat kofeina iz semenki.

Dobro jutro broj 538 – Februar 2017.