Od zelenog i braon otpada prave kompost za cveće

Domaćinstva i ugostitelji iz Topole i okolnih sela uključili su se u pilot projekat  „Mi biramo reciklažu – mi biramo kompost“ u kome se nedeljno prikupi oko 1.700 litara bio-otpada. Od zelenog i braon otpada prave se podloge za biljke, a na čelu ovog  jednogodišnjeg projekta je  Javno komunalno- stambeno preduzeće Topola. Prema rečima Katarine Brković, saradnice na ovom projektu, zainteresovanost građana koji žele da učestvuju u odvajanju bio-otpada je  zadovoljavajuća.

„Redovno dobijamo pozive gradjana koji žele da budu deo projekta. Svesni su da kompost koji pravimo od bio-otpada može da doprinese ulepšavanju grada, jer kompost koristimo za sadnju cveća u našoj vaoršici, ali možemo i da ga prodajemo, istakla je Brković.

U pilot projekat je do sada aktivno uključeno 39 domaćinstava i ugostitelja iz Topole.

„Nedeljno se prikupi oko 1.700 litara bio- otpada. Namera projekta je i da sagledamo u kojoj meri može da smanji otpad na deponiji Torovi, kako bismo omogućili zdraviju životnu sredinu. Ujedno, rešavamo i pitanje otpada koji može da se reciklira, tehnološki obradi i kompostira da ne bi završilo na deponiji“, dodala je Katarina Brković.

Za odvajanje otpada domaćinstvima i ugostiteljima su podeljene „braon kante“ u koje se odvaja zeleni i braon otpad. U ovu kategoriju  smeća spadaju- kafa, otpad iz kuhinje, voće, povrće, trava, i sve što odgovara za pravljenje komposta, ali bez ostataka od mesa i mlečnih proizvoda. Otpad se skuplja jednom nedeljno, istovara se i ručno meša u pilot kompostani. Kvalitet komposta je zadovoljavajući, a u inivijalnoj setvi nikao je i ladolež.

Nakon završenog pilot projekta u junu ove godine, čiji je cilj istraživanje, kao krajnji rezultat u Topoli očekuju Studiju procene uvođenja upravljanja biootpadom na teritoriji celog grada i opravdanosti izgradnje kompostane.

Biljana Nenković

Foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime