Насловна ТЕМЕ ВИНОГРАД Pepeljast trag otkriva opasnog uljeza

Pepeljast trag otkriva opasnog uljeza

433

Pepelnicu prouzrokuje gljiva Uncinula necator. Kao što joj ime kaže, na zaraženoj lozi ostavlja pepeljast trag, koji je i otkriva. Zaražava sve vegetativne delove, ali i cvetove i bobice. Listovi su najpodložniji zarazi kada se razvijaju. Male žutozelene mrlje, prečnika svega dva do deset milimetara, s nepravilnim ivicama, uočavaju se već u proleće, a kako oni rastu tako se i mrlje povećavaju, često spajaju i ponekad pokrivaju i čitavu lisku. Takvi listovi se uvijaju, gube boju, suše se i rano otpadaju, a kompletni čokoti deluju svenulo. Pepeljastosiva prevlaka razvija se mestimično i na mladarima, sve dok ga u potpunosti ne prekrije i tada se oni krive, listovi se uvrću na gore i suše se zajedno s mladarima. Na zelenim lastarima uočava se micelija gljive zrakastog oblika, a kada oni odrvene, na mestima zaraze vide se nekrotične mrke zone. Takvi lastari loše zdrvenjavaju i često izmrzavaju u toku zime.

Gljiva ne zaobilazi ni bobice koje takođe prekriva pepeljastom prevlakom. Napadnuti deo bobica ne može da raste i usled pritiska okolnog, zdravog tkiva puca sve do semenke, što je i siguran znak da se radi o pepelnici. Takve, raspuknute bobice zaražava i gljiva izazivač sive truleži, one se suše i rod je izgubljen. Šteta je potpuna kada gljiva zarazi mlade bobice, a ako se ona ostvari pred kraj razvoja grozdova gubici mogu da budu i sporadični.

Gljiva prezimljava u vinogradu. Čim se u proleće stvore povoljni uslovi – umereno oblačno vreme, slaba do umerena svetlost, kakva je u zasenjenim delovima čokota ili vinograda, optimalne temperature od 22 do 28 stepeni i minimalna vlaga u vazduhu, gljiva počinje da se razvija, sporuliše i kreće zaraza. Kako je zaustaviti?

Pre prskanja hemijskim preparatima, potrebne su neke preventivne mere. To su pravilno formiranje čokota, adekvatna rezidba tokom mirovanja vegetacije, proređivanje lastara, uklanjanje listova i usmeravanje mladara vezivanjem.

Na početku vegetacije treba zaštiti lisnu masu od gljive prouzrokovača pepelnice vinove loze, naročito kod osetljivog sortimenta, primenom fungicida Karathane gold 350 EC (0,4-0,5l/ha). Prednost valja dati preparatima na bazi sumpora (Kossan WG, Cosavet 80 DF, Kumulus DF, Thiovit jet 80 WG, Microthiol special disperse). Oni deluju parama, efikasni su na temperaturama iznad 14 stepeni. Međutim, s preparatima na bazi sumpora treba biti obazriv jer, ako je vreme toplo, temperatura viša od 32 stepena, i vlažno, ovi fungicidi mogu stvoriti ožegotine. Zbog toga se prska rano ujutru ili kasno popodne i, ukoliko je moguće, u danu bez vetra. Ovi preparati se mogu koristiti u kombinaciji sa sistemicima.

Sledeća prskanja valja obaviti s fungicidima Collis (0,03-0,04%), Sercadis (0,15 l/ha), Luna expirience (0,04%), Topas 100 EC (0,04%). U cilju zaštite lisne mase i bobica od pomenutog patogena preporučuje se i primena nekog od fungicida Stroby DF, Lunar, Asena (0,2%), Vivando (0,015-0,02%).

Bez obzira na upotrebljeni preparat, važno je poštovati rokove tretiranja s prosečnim razmacima od 7 do 10 dana, menjati grupu fungicida prilagođenu razvoju vinove loze i rastvor naneti kvalitetno da pokrije sve delove čokota. Loza se ne štiti po unapred određenom kalendaru. Prskanja se, uslovno rečeno, planiraju i preparati nabavljaju za svaku godinu i svaki zasad posebno, u zavisnosti od uslova. Važno je da među fungicidima bude i onih koji deluju preventivno, kontaktno i sistemično, a njihova upotreba uslovljena je fazom razvoja loze, jačinom zaraze i vremenskim prilikama.