Насловна ТЕМЕ ПОВРЋЕ Poleganje rasada- gljivica koja se brzo širi

Poleganje rasada- gljivica koja se brzo širi

309

Jedna od prvih opasnosti u rasadničarskoj povrtarskoj proizvodnji je poleganje rasada, koje izaziva gljivica Pythium spp. Ova bolest brzo se širi i nanosi velike štete na samom početku proizvodnog ciklusa. Gljivica napada tek naklijalo seme i mlade biljke, dok su starije sadnice otpornije.

Gljivica inficira biljku na početku klijanja i uzročnik je takozvanog  poleganje rasada. Najosetljiviji su krastavac, paprika, paradajz, zatim cveće i šećerna repa, ali i neke vrste voća. Prvi simptom zaraze je da deo stabla postaje tanji od zdravog. Biljka se tada savija ka zemlji, odnosno poleže. Ako je seme zaraženo, ono neće proklijati.

„U našim uslovima mlade biljke su najosetljivije od početka klijanja do pojave 2-3 lista. Simptomi se javljaju na prizemnom delu stabla kao vodenasta pega. Nekrotično tkivo je jasno odvojeno od zdravog. Oboleli deo je smeđe boje i sasuši se. Ćelije u pegama brzo izumiru i stablo na tom mestu postaje tanje. Oslabljeno stablo polegne, a na tim mestima se javlja beličasta prevlaka, nalik končićima, koja se širi oko biljke i na površini zemljišta. Polegle biljke uginu, ali zaraza se brzo širi na zdrave“, kaže Lidija Vulović, zaštitar bilja iz Kragujevca.

Infekcija se sa obolelih biljaka na zdrave širi u koncentričnim krugovima i za nekoliko dana bolest može da zahvati čitav kontigent rasada. Gljivice koje izazivaju ovu bolest prezimljavaju u zemljištu, a sposobnost zaražavanja zadržavaju godinama. Zaraza napreduje kada je povišena vlažnost i temperatura, ako je zemlja zbijena, zatim zbog slabog provetravanja plastenika, suviše gustog rasada ili neodržavanja higijene.

„Optimalna temperatura za razvoj gljivice je od 10 do 25 stepeni Celzijusa i u tim uslovima infekcija se razvija vrlo brzo. Najvažnija je preventiva, jer se zaražene biljke teško oporavljaju. Na prvom mestu je higijena, zatim sejanje dezinfikovanog semena i korišćenje dezinfikovanih supstrata. Setvu treba obavljati čistim rukama ili u rukavicama. Alat i posude takođe treba da budu dezinfikovani i za to mogu da se koriste rastvori poput komercijalne varikine i vode u odnosu 1:4. Takođe se može koristiti 70-procentni rastvor alkohola ili jednoprocentni rastvor plavog kamena“, navodi Lidija Vulović.

Za zdrav rasad treba koristiti namenski supstrat. Ako se pravi u domaćinstvu potrebno ga je dezinfikovati. Najjeftini način je vodenom parom u dva kazana, koji se stavljaju jedan na drugi. Nakon ključanja kazane treba ostaviti poklopljen najmanje sat ipo, koliko je dovoljno da se unište patogeni. Za zaštitu biljaka od oboljenja poleganja rasada, pored fungicidnih preparata koriste se i preparati od biljaka, naročito od belog luka.

Tretiranje se obavlja neposredno nakon sadnje, pikiranja i presađivanja. Poželjno je rasad sejati u dezinfikovane kontejnere. U slučaju pojave bolesti praktičnije je i lakše ukloniti zaraženi kontejner iz plastenika.  Ako se i pored svih preventivnih mera bolest pojavi zaražene biljke treba ukloniti, kao i rasad oko njih, a ta mesta dezinfikovati. Osim hemijskih mera, rasadnik treba redovno provetravati i izbegavati preobilno zalivanje. Po potrebi treba zasušivati biljke.

Tekst i foto: Biljana Nenković