Насловна ВЕСТИ Pravilnim skladištenjem kukuruza sprečiti pojavu mikotoksina

Pravilnim skladištenjem kukuruza sprečiti pojavu mikotoksina

216

Mikotoksini su jedinjenja nastala usled razvića gljivica plesni i mogu biti različitog hemijskog sastava. Ove plesni u žitaricama se javljaju kako pre tako i posle žetve, prilikom neadekvatnog skladištenja. Do razvoja ovih plesni može doći kao posledica oštećenja ratarskih kultura od strane insekata, sporog sušenja i uskladištenja u vlažnim uslovima, navodi stručnjak za zaštitu bilja Poljoprivredno stručne službe Prokuplje Snežana Jović.

Od žitarica u našim uslovima je najviše prisutan u kukuruzu i proizvodima od kukuruza. Iz tog razloga vrlo je važno na koji način se bere i kasnije skladišti na gazdinstvima, a najvažnija pravila berbe i skladištenja jeste da pre berbe redovno pratiti i sadržaj vlage u zrnu, ukoliko postoje uslovi za brzo sušenje zrna, kukuruz brati sa 23 odsto vlage. Ukoliko ne postoje takvi uslovi, sačekati da vlaga padne na 14 odsto.

Kombajn podesiti tako da pravi što manja oštećenja. Ukoliko je berba ručna, uklanjati klipove sa simptomima. U najvećem broju slučajeva ranija berba znači i manju koncentraciju mikotoksina.

Sušenje zrna do 14 odsto vlage treba obaviti u roku od 24-48 časova posle berbe. Posle sušenja treba izbegavati skladištenje toplog zrna u hladna skladišta, jer će se pojaviti kondenzacija. Iz navedenih razloga, potrebno je ohladiti zrno posle sušenja, a pre skladištenja, ističe Jovićeva.

Podsetimo, da bi sušenje zrna bilo što ekonomičnije bitna je i vlaga zrna koje dolazi na sušenje kao i izbor i održavanje temperaturnog režima. Treba napomenuti da se granične maksimalne temperature za sušenje merkantilnog zrna i semenskog zrna razlikuju i da se semenski kukuruz suši na manjim temperaturama.

Obezbediti ispravno stanje skladišta pre unošenja zrna i održavati higijenu tokom skladištenja. Svi prostori za čuvanje moraju biti, pre unošenja zrna higijenski ispravni, a kasnije se moraju redovno kontrolisati uslovi u njima; obavezno odvojiti rod od prošlogodišnjeg roda; ne skladištiti kukuruz na betonu da ne bi došlo do pojave kondenzacije;

sprečiti mehaničke povrede i oštećenja od insekata; skladišni prostor mora imati neometan protok vazduha odnosno obezbeđeno aktivno ili pasivno provetravanje; održavati odgovarajuću temperaturu u skladištu.

Temperatura i relativna vlažnost vazduha u skladištima utiču i na sastav mikoflore zrna. Gljive se u skladištu na temperaturi  pet do 10 stepeni Celzijusa razvijaju veoma sporo, a na temperaturi iznad 20 stepeni veoma brzo.

Redovno pratiti pojavu truleži na klipu i zrnu i odbaciti bolesne klipove. Trulež klipa u zavisnosti od prouzrokovača može biti različite boje – zelene, bele, crne ili jarko crvene. Za sada ne postoje fungicidi koji su efikasni u sprečavanju razvoja gljiva na zrnu kukuruza za ljudsku upotrebu.

Registrovano je nekoliko preparata, pod različitim imenom, na bazi organskih kiselina, kao što su propionska i izobuterna kiselina ili mešavine ovih kiselina s amonijum izobutiratom. Ove kiseline ne odstranjuju prethodno nastale mikotoksine na zrnu, ali mogu zaustaviti razvoj gljiva i time dalju biosintezu mikotoksina, naglašava prokupački stručnjak.

Izvor: Agroklub.rs

Foto: Pixabay