PRIHRANA PČELA: Med u saću

Nije uobičajeno da se zajednice zimi prihranjuju, ali se dešava da zimnica nije na vreme obezbeđena, pa preti opasnost da će pčele uginuti od gladi. Postupak je drugačiji u zimskom periodu nego u proleće i jesen, pa se mora obaviti stručno i oprezno.

Za zimsku prihranu najbolji je med u saću. Ram s hranom postavlja se uz klube. Dobri rezultati postižu se i davanjem pogače (šećerno-mednog testa) i sirupa. Poželjno je da hrana bude što bliže zimskom klubetu, da bi je pčele odmah uzimale. Hrana se može dodavati na pčelinjaku (ako temperatura pređe 16 stepeni i klube se raspusti), ili se košnice unose u zagrejanu prostoriju (oko 20 stepeni). U obzir dolazi i suv podrum, koji se po potrebi provetrava, ali temperatura ne sme biti ispod 14 stepeni.

Sirup se priprema dodavanjem vode na kilogram i po šećera, a ako se prihranjuje u zatvorenom prostoru, tečnost treba da je gušća (na dva kilograma šećera litar vode). Sipa se u saće, staklene tegle ili polietilenske kese. U plodišni okvir stane 1,52 kilograma hrane, što je društvu dovoljno za mesec dana. Prilikom postavljanja u košnice, neophodna je crvena svetlost. Skida se utopljavajući materijal i oprezno podiže platno (poklopna daska), sve dok se ne otkrije prva ulica sa pčelama ili završetak zimskog klubeta.

Zatim se okviri bez pčela pomere pet centimetara u stranu, a u prazan prostor smesti pripremljeni okvir sa šećernim sirupom i primakne uz klube. Preko okvira, pod platno, podmeću se dva-tri štapića debljine olovke, čime se pčelama obezbeđuje prolaz. Ako je neophodno, tokom meseca doda se još jedan okvir s hranom.

Postavljanje tegle, limene kutije ili polietilenske kese u košnicu znatno je lakše. Staklena litarska tegla ili dve polietilenske vrećice do vrha se napune sirupom, a zatim pokriju s četiri-pet slojeva gaze i čvrsto vežu kanapom. Brzo se preokrenu i stave na dve lajsne, položene preko satonoša u sredinu klubeta. Središnji deo lako se određuje, jer se pčele, zbog nedostatka hrane, na tom mestu podižu do satonoša. Košnice s teglom na kraju treba dobro utopliti.

Polietilenska vrećica sa sirupom vezuje se tako da u njoj ne ostane vazduh. Zatim se iglom izbuši pet-šest otvora i postavi u košnicu odozgo, preko okvira, na tri-četiri štapića. Otvori treba da budu s donje strane, da bi pčele kroz njih mogle da uzimaju sirup. Za zimsku prihranu sve češće se koristi i medno-šećerno testo. Potrebno je sjediniti 80 kilograma šećera u prahu, 19 kilograma meda (prethodno zagrejanog da bi se istopili kristali) i litar vode. Oblikovane pogače, teške kilogram i dimenzija 20 h 20 centimetara, postavljaju se na mrežu s otvorima prečnika 3 h 3 milimetra. Pčele će testo uzimati odozdo, sa strane i kroz mrežu, koja sprečava da hrana padne na podnjaču.

dr G. D. Bilaš i dr N. I. Krivcev

Dobro jutro broj 537 – Januar 2017.

razvojnifv.png

RAZNO

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime