U pojedinim zasadima koštičavog voća registrovano je prisustvo odraslih jedinki žilogriza i šiljokrilca.
Žilogriz se češće javlja u južnim krajevima Srbije, gde najveće štete pričinjava u zasadima višnje i šljive, dok je pojava šiljokrilca više vezana za severne delove zemlje, gde napada kajsiju, šljivu, trešnju, višnju, badem i breskvu.
Povećanju brojnosti ovih štetočina doprinose klimatske promene, blage zime, visoke temperature tokom leta, dugotrajni sušni periodi, kao i prisustvo zapuštenih zasada koji predstavljaju stalni izvor infestacije.
Trenutno su aktivne odrasle jedinke koje se hrane na mladim grančicama, kori i drugim zelenim delovima biljaka. Imaga su u jutarnjim i hladnijim delovima dana manje pokretna i najčešće se nalaze na mladarima. Sa porastom temperature, naročito iznad 25°C, a posebno preko 30°C, postaju znatno aktivnija i mogu preletati iz jednog zasada u drugi.

Ovaj period dopunske ishrane veoma je značajan sa aspekta zaštite, jer nakon njega ženke polažu jaja u zonu korenovog vrata ili u zemljište neposredno uz stablo. Nakon piljenja, larve se ubušuju u koren i prizemni deo stabla, gde formiraju hodnike i ometaju protok vode i hraniva. Simptomi napada postaju vidljivi tek nakon određenog vremena, kada dolazi do presecanja sprovodnih sudova. U početku se uočavaju sitniji listovi i plodovi, zatim postepeno slabljenje biljaka, sušenje pojedinih grana, a kod jačeg napada i potpuno propadanje stabala.
Preporučene mere zaštite
S obzirom da larve najveći deo razvoja provode unutar korena i stabla, zaštita se prvenstveno zasniva na preventivnim, mehaničkim i agrotehničkim merama:
– redovan pregled zasada i praćenje pojave odraslih jedinki;
– mehaničko sakupljanje odraslih insekata otresanjem grana u jutarnjim časovima, kada su manje pokretni;
– postavljanje lovnih posuda svetlijih boja sa voćnim sokom ili drugim atraktantima radi smanjenja brojnosti odraslih jedinki;
– prekrivanje zemljišta oko stabla (zona korenovog vrata) PVC folijom tokom maja i juna, kako bi se otežalo polaganje jaja;
– periodično zalivanje zemljišta ispod krošnje od kraja maja do kraja jula, jer povećana vlažnost zemljišta negativno utiče na preživljavanje mladih larvi;
– plitka obrada zemljišta oko stabala radi uništavanja dela jaja i mladih larvi;
– održavanje stabala u dobroj kondiciji pravilnim navodnjavanjem i adekvatnom agrotehnikom, s obzirom da ženke radije polažu jaja na oslabljena stabla i u suvim zemljištima;
– uklanjanje i spaljivanje zaraženih stabala zajedno sa korenom;
– izbegavanje sadnje novih koštičavih vrsta na mestima gde su uklonjena zaražena stabla tokom nekoliko narednih godina;
– korišćenje zdravog i sertifikovanog sadnog materijala prilikom podizanja novih zasada.
Hemijske mere zaštite usmerene su pre svega na odrasle jedinke i mlade larve pre njihovog ubušivanja u koren. Folijarni tretmani imaju ograničen efekat i potrebno ih je sprovoditi u periodu intenzivne aktivnosti odraslih jedinki. Zemljišni tretmani oko stabla mogu doprineti smanjenju brojnosti mladih larvi pre penetracije u koren.

Međutim, mogućnosti hemijskog suzbijanja su danas značajno ograničene zbog povlačenja velikog broja aktivnih materija. Za suzbijanje žilogriza i šiljokrilca kod nas nema registrovanih insekticida, ali su nama na raspolaganju insekticidi iz grupe piretroida (deltametrin, lambda-cihalotrin) registrovani u koštičavom voću. Njih treba primeniti po uočavanju odraslih jedinki, tokom perioda dopunske ishrane a pre polaganja jaja u skladu sa registracijom preparata, uputstvom proizvođača i karencom.
NAPOMENA: S obzirom da se radi o štetočinama koje se veoma teško suzbijaju nakon ubušivanja larvi u koren i stablo, pravovremeno sprovođenje preventivnih mera i rano otkrivanje prisustva odraslih jedinki od ključnog su značaja za smanjenje šteta i očuvanje zasada. Pojedinačne mere uglavnom daju ograničen efekat, naročito ukoliko u okolini postoje zapušteni zasadi iz kojih dolazi do migracije odraslih jedinki, zbog čega je neophodno kombinovati sve raspoložive mere zaštite.
Izvor: PIS Srbija