Proizvodnja prasadi na jugu Srbije – posao od koga se može živeti?

Slavoljub Trajković zvani Paja iz sela Buštranje, kod Vranja, se trideset i pet godina bavi uzgojem svinja prasilja i ne pamti da je ikada ova delatnost bila u nezavidnijoj situaciji. Na svojoj mini farmi uzgaja četrnaest svinja prasilja dobijene ukrštanjem rase landras i jorkšir.

Slavoljub je i u ovu proizvodnu sezonu ušao ambiciozno uprkos tome što ima problema sa prodajom prasića. I on se poput drugih uzgajivača ponadao da će se prasad bolje prodavati u vreme Vaskrsa, kada su inače veoma tražena. Ovo pogotovo kada je saznao da je njihova cena po kilogramu žive vage povećana sa 320 na 400 do 450 dinara. Međutim, kada je svoju robu ponudio na tržište shvatio je da nije ni približno onome što je očekivao.

– Neke prasilje se sada prase i ako prodaja ide ovako loše biću u problemu – tvrdi Slavoljub koji godišnje kupcima ponudi od 300 do 350 prasića odličnog kvaliteta.

 On ističe da ovako lošu prodaju diktira veliki uvoz mesa koji će vremenom naterati sitne uzgajivače da zatvore svoje farme. Takođe naglašava da ovakava situacija i te kako ide na ruku nakupcima koji prilikom kupovine prozvođače ucenjuju nudeći im manju cenu. Prema njegovim rečima najteže je prodati prasad u periodu od juna do avgusta meseca.

– Cena prasića ume mnogo da varira. Tako se u jednom periodu kretala od 600 do 650 dinara po kilogramu žive vage što po meni nema nikakve veze sa realnošću. Cena od 400 dinara je za nas proizvođače i te kako isplativa, a verujem i za kupce koji sebi na ovaj način mogu da priušte kvalitetan zalogaj mesa – kaže Slavoljub.

Svoje svinje prasilje naš domaćin hrani pšenicom, ječmom i kukuruzom koji sam proizvede na svom imanju. Tako je jesenas zasejao devet hektara pod pšenicom, a hektar i po je namenio kukuruzu.

– Mnogo puta moram i da dokupim hranu kako bi dobio kvalitetnu prasad za prodaju. Mora mnogo da se radi da bi se živelo od poljiprivrede – zaključuje ovaj Buštanjčanin podvlačeći da stočari na ovom području naprosto vape za postojanjem klanice, koju bi mogli tokom čitave godine bez problema mogli da snabdebaju kvalitetnim junećem, svinjskim, jarećim i jagnjećim mesom.

Zbog toga se pored uzgoja svinja prasilja bavi povrtarstvom i proizvodnjom mleka. U štali drži dvanaest krava mlekulja i dve junice. Mleko predaje lokalnom otkupljivaču koji mlekarima u njegovom kraju nije isplatio mleko u zadnjih osam meseci, a koje otkupljuje po ceni od 42 do 46 dinara po litri u zavisnosti od količine koju mu dnevno isporuče. Iz tog razloga meštani su se organizovali između sebe i obratili se otkupljivaču sa zahtevom da im do petnaestog juna isplati zaostale zarade.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina