Насловна ВЕСТИ1 Pšenica neujednačeno niče, a problem su i insekti

Pšenica neujednačeno niče, a problem su i insekti

169

Rekordne površine pod pšenicom u Srbiji u poslednjih sedam godina! Hlebno zrno jesenas je posejano na više od 725.000 hektara, što je povećanje od 16 procenata u odnosu na prošlu godinu. Zbog isušivanja površinskog sloja zemljišta pšenica neujednačeno niče na parcelama. Uz to, gotovo u svim regionima u zemlji pojavile su se lisne vaši i cikade, pa su mnogi proizvođači morali da zaštite biljke insekticidima, što nije uobičajeno za ovo doba godine.

Budući da su letos brojni poljoprivrednici u Srednjem Banatu zbog suše ostali bez prinosa kukuruza, mnogi su odlučili da ove povećaju proizvodnju pšenice.

Da su se proizvođači odlučili da idu na izvesniji rod i prinos potvrđuje i podatak da je pšenica u čitavoj zemlji zauzela najveće površine u poslednjih 7 godina, a možda i duže.

– Optimalni rok za setvu pšenice je od 5. do 25. oktobra, ali kod nas se pšenica seje i ceo novembar, a bilo je godina kada je setva zašla u decembar. I ove godine je setva počela pre optimalnog roka i sejana je i nakon optimalnog roka, zbog povećanja zasejanih površina koje su, prema podacima sa terena, trenutno veće za 16 posto nego prethodne godine. To znači da je pšenica sigurno zasejana na 725.000 hektara u odnosu na prošlogodišnjih 621.000 hektara. Ali, treba imati u vidu da ovi podaci nisu konačni, jer ih mi prikupljamo i tokom decembra, dok se ne završi nicanje na svim parcelama kada je situacija u potpunosti pregledna. To znači da je moguće da konačne površinu budu i znatno veće. Neke najoptimističnije maksimalne procene idu čak do 800.000 hektara – kaže Sunčica Savović, direktorka Udruženja „Žita Srbije.

– Ono što je sada važno jeste da proizvođači nabave mineralno đubrivo, jer bez njega nema rekordnih prinosa. Takođe, moraju da obrate pažnju na insekte, pre svega, na lisne vaši i cikade. One nisu nanele ozbiljnu štetu do sada, jer su ozbiljni proizvođači zaštitili useve u skladu sa preporukama, a i zbog toga što se problemi kod useva koji nisu tretirani javljaju tek na proleće. Pojavila se i žuta rđa, ali na korovima i travi. Još je nema na pšenici. Ona može, ali ne mora biti preneta na ovaj usev – dodaje Savović.

Korišćenje insekticida u ovo doba godine nije uobičajeno, ali su mnogi proizvođali bili prinuđeni da zaštite useve, kažu stručnjaci. Za to su u najvećoj meri, objašnjavaju, sami krivi.

– Direktne štete od vaši i cikada nisu velike, jer se hrane biljnim sokovima. Međutim, indirektne štete su značajnije zato što su prenosioci virusa koji prouzrokuju patuljavost pšenice i ječma. U kojoj meri su ovi insekti imali prisutan infekcioni potencijal, u ovoj fazi nije moguće utvrditi, te je jedina mera bila upravo suzbijanje vektora virusa. Simptomi virusa su registrovani na parcelama strnih žita tokom prošle godine i proizvođači su to mogli da primete u vidu zaostajanja u porastu, žutila biljaka u manjim ili većim oazama, a bilo je i potpuno uništenih parcela. Simptomi su vidljivi tokom faze vlatanja tj. porasta biljke u stablo, kad se na zaraženim usevima vide prvi znaci virusnog oboljenja i tada više ništa ne može da se učini da se taj problem prevaziđe – kaže Snežana Parađenović iz Prognozno izveštajne službe RC Zrenjanin.

Na samoniklim biljkama su, kažu zaštitari, u prethodnom periodu uočene i fitopatogene gljive, a pojavio se i žitni bauljar. Poljoprivrednicima se savetuje da obilaze svoje parcele i preduzimaju sve mere zaštite u skladu sa najavama progrozno izveštajnih službi.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay