Robot „Gari” za zdravije borovnice i veće prinose

Institut BioSens i kompanija „Zeleni hit“, a uz podršku naučnih fondova Evropske Unije, u okviru projekta „FlexiGroBotsi“, razvijaju sistem za fleksibilne multirobotske sisteme kako bi proces biljne proizvodnje u Evropi bio automatizovan. Ova platforma trenutno se testira u tri oblasti: grožđe (u Španiji), uljana repica (u Finskoj) i borovnice (u Srbiji i Litvaniji). Upravo kod nas je na zadatku i robot „Gari” koji će svojim digitalnim vođenjem proizvodnje borovnice, doprineti povećanju prinosa ovog bobičastog voća.

– Sada smo otprilike stigli do polovine realizacije projekta, robot je testiran i operativan na terenu – ukazuje direktora za inovacije i saradnju sa privredom Instituta BioSens Oskar Marko. – Uz pomoć algoritma može da navigira kroz redove borovnica i opremljen je najnovijom tehnologijom za uzorkovanje zemljišta, prskanje biljaka i eliminisanje korova. Na taj način, borovnice dobijaju sve ono što im je potrebno za uspešan razvoj. Kako se Srbija nalazi u povoljnom geografskom položaju, na krajnjem jugu umerenog klimatskog pojasa i kod nas uspeva slađi, severni tip borovnice, poljoprivrednici imaju priliku da ostvare veću zaradu. U povećanju prinosa, ali i smanjenju potrebe za manuelnim radom, svakako im mogu pomoći digitalne tehnologije.

Multirobotska platforma, pored različitih robota na zemlji obuhvata i bespilotne letelice. Ona će biti značajna ne samo zato što će zadovoljiti potrebe evropskog poljoprivrednog sektora i kreirati robote primenljive u različitim oblastima, već će omogućiti prikupljanje, integraciju i deljenje podataka važnih za inovativno unapređenje poljoprivrednog sektora i kreiranje politika u agraru. Projekat „FlexiGroBots“ traje do kraja 2023. godine i finansiran je iz programa Evropske Unije za istraživanje i inovacije, Horizont 2020.

L. R.

Foto: BioSens

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar