Насловна ТЕМЕ ЛЕКОВИТО И ЗАЧИНСКО БИЉЕ SEMENAR IZ KLEKA ANĐELKO ČUČAGA: Naši rade čistije i imaju bolje cene

SEMENAR IZ KLEKA ANĐELKO ČUČAGA: Naši rade čistije i imaju bolje cene

797

U poslednje vreme svašta se pakuje i prodaje. Recimo, kad je reč o cveću, Mađari pakuju semena i koja imaju 35 odsto klijavosti, a naš Institut neće ako je ispod 90 odsto.

Kada je 1975. godine počeo da se bavi uzgojem crnog luka i krompira na nepuna dva hektara zemlje, Anđelko Čučaga (75) iz Kleka bio je pionir semenske proizvodnje u svom kraju. Kako se taj svojevrsni biznis razvijao i uzimao ovog poljoprivrednika sve više pod svoje, od 1998. godine počeo je ozbiljnije da se bavi semenima, a od 2002. godine redovno sarađuje s Institutom za ratarstvo i povrtarstvo „NS seme“ i „Semenarnakoop“ iz Petrovaradina. Sa njima, kaže, ima poslovanje puno poštovanja jer, kako tvrdi, u ovom poslu nema sreće ako se sve gleda kroz dinar.

Ne mogu drugačije da živim

– Zavoleo sam ta semena i sad ne mogu drugačije da živim, jer čim mu nešto daš, prihraniš ga ili štitiš od štetočina, već za pet dana ima neke reakcije – kaže Čučaga, ugostivši nas na svom salašu u blizini Kleka, koji je kupio 1. maja 2000, kako bi proširio proizvodnju. – Tad sam platio 10.000 maraka za nepunih pet hektara zemljišta, a na proleće sam već dobio te pare nazad od semena crnog luka koji sam posejao na jednom jutru.

Danas deda Anđelko na pet hektara uzgaja i kupus, papriku, beli luk bosut, boraniju, lucerku i neven, te mu sezona traje čitave godine, jer ima nekih kultura koje seje na jesen, a već početkom zime priprema teren za prolećnu setvu.

„Negro“ bombonama i deterdžentom protiv rutave bube

Jedan od velikih neprijatelja povrća, koje Anđelko Čučaga uzgaja,  jeste rutava buba. Međutim, ni s njom nema nekih pravila, pa je ove godine skoro nije ni bilo, čak ni na uljanoj repici.

– Rutava buba mi je pravila haos s kupusom i cvećem, pa ja sve tretiram s onim „ferijem“, deterdžentom za sudove, ili ih mamim „negro“ bombonama, jer ih ta isparavanja udave – kreativan je poljoprivrednik iz Kleka, dodajući da bude dana kad napravi 50 „klopki“, odnosno kanti od deset kila, koje kasnije budu pune tih štetočina.

– Uspeh u ovom poslu zavisi od rada i Božje volje: ipak je ovo fabrika pod otvorenim nebom – ističe naš sagovornik, napominjući da je najvažnije sve raditi po redu, kad je za šta vreme. – Treba i da se vodiš time da će naredna godina uvek biti bolja od prethodne, a najbitnije je da si na pozitivnoj nuli. To znači da treba da imaš dovoljno da obezbediš dnevnicu svojim radnicima, da te ne čekaju i da ih ne lažeš, a da ostane nešto i tebi kao ulagaču. Onda znaš da li je bolje da daš zemlju u arendu ili se isplati ulagati dalje. Ali, sigurno da je ova proizvodnja plaćenija od ratarstva. Danas su sve neki filozofi, svi misle samo na pare, ne interesuje ih redosled rada, samo ih zanima koliko će novca dobiti na kraju, a to je zlo.

I rad i „Božija volja“

Kad kaže „Božja volja“, Anđelko misli na vremenske uslove koji imaju poslednju reč u poljoprivredi. Tako mu se lane desilo da mu je iznenadni grad uništio dva hektara crnog luka. Iako mu je to bio najbolji usev ikad, za tren je prerastao u najveću štetu koju je doživeo tokom višedecenijskog rada.

– Imao sam više od 180.000 dinara repromaterijala, glavica, izvodnice – priseća se Čučaga i kaže da su, na sreću, stručnjaci iz Instituta i „Semenarnekoop“ videli da se to nije desilo njegovom krivicom, pa su bili spremni da otpišu sve troškove. – Njima dajem sva semena, odnosno onoliko koliko se dogovorimo, pa ih oni dorađuju, ispituju klijavost i zdravstveno stanje, a onda dobijem određenu količinu deklarisanog semena koje sejem. Sve mora biti ispitano, nema tu ništa od hibrida.

U poslednje vreme svašta se pakuje i prodaje. Recimo, kad je reč o cveću, Mađari pakuju semena i koja imaju 35 odsto klijavosti, a naš Institut neće ako je ispod 90 odsto. Naši rade čistije i imaju bolje cene, tvrdi iskusni semenar.

Lea Radlovački

Foto: Vanja Fifa / privatna arhiva