Sorte za baštu i okućnicu

Ako ste poželeli da sami gajite jagode, pažljivo odaberite sorte. Ako želite da budu otporne na bolesti i štetočine izbor su arosa, raurika ili humi đento. Ako želite sorte koje sazrevaju u različito vreme možete početi sa ranim sortama poput asia, nastaviti s tardiva di romana ili rekord.

Postoje i sorte koje se beru tokom cele vegetacije. One se nazivaju stalnorađajuće ili remontantne sorte. Razvoj rodnih pupoljaka kod tih sorti počinje tek u uslovima kada su dani dugi 14 i više sati, te cvetaju i donose rod u toku proleća, leta i jeseni.

Da se ne bi razočarali, valja znati da su visoke letnje temperature glavni ograničavajući faktor gajenja ovih sorti u nižim predelima. Bez obzira na to što je dužina dana tada odgovarajuća, visoke temperature sprečavaju formiranje rodnih pupoljaka pa nam u tim uslovima stalnorađajuće sorte ne cvetaju i ne plodonose, a ako se cvetanje i desi, zametnuti plodovi su sitni i neugledni. Zbog toga se preporučuje gajenje u brdsko-planinskim regionima gde su temperature leti niže, a najkvalitetniji i najveći rod svakako treba očekivati na proleće i u jesen. Na našem tržištu je i teško doći do njihovog sadnog materijala. Ipak, predlažemo da potražite neke od ovih sorti:

Za sve jagode koje kod nas rastu samoniklo zajedničko je to što su ukusne i aromatične. Kod nas imaju zajednički naziv šumske jagode. Među njima se po bujnosti i izgledu ploda razlikuju tri najrasprostranjenija tipa. To su kitnjače – okruglaste i crvene, šumske tamnocrvene s plodovima izduženog ili jajastog oblika, i puzavice beložutih plodova koji su samo na vrhu crvenkasti.

Šumske jagode dozrevaju od maja, a na planinama sve do avgusta, ali se i gaje. Takođe, mogu da se presade u baštu ili vrt. S obzirom na to da im hemijski sastav zavisi od klimatskih, zemljišnih i drugih uslova, plodovi se razlikuju po nutritivnim svojstvima.

Piše: Svetlana Mujanović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se