Насловна ТЕМЕ ГЉИВЕ Tinkture od gljiva za jači imunitet

Tinkture od gljiva za jači imunitet

1637

Piše: Jelena Lukić

Zlatko Jovanović (41) iz Despotovca dugogodišnji je ljubitelj prirode, gljivar i planinar, a otkako traje epidemija korone, počeo je ozbiljnije da se bavi proizvodnjom prirodnih preparata od biljaka i gljiva, pre svega, za jačanje imuniteta.

– Već nekoliko godina pravim domaće lekovite proizvode za svoju porodicu, najpre za baku Micu (91) koja je ranije svake godine imala probleme sa gripom. Pravio sam čajeve i tinkture od gljiva ćuranov rep i šitaki koje je ona redovno uzimala zimi, tokom sezone gripa, a prošle godine je imala koronu i uspešno se oporavila. Sve proizvode smo i sami probali – kaže Zlatko Jovanović.

Po profesiji diplomirani ekonomista, pre dve godine je registrovano poljoprivredno gazdinstvo, kako bi mogao da plasira svoje domaće proizvode, kojih trenutno ima 14.

Reiši za dijabetičare, lavlja griva protiv demencije

– Pravim tinkture od gljiva. Tu se radi dvostruka ekstrakcija: prvo se izvlači u alkoholnom rastvoru, a onda se radi vodeni dekokt, pošto polisaharidi ne mogu da se rastvore u alkoholu. Te gljive su jaki imunostimulansi. Ćuranov rep je i zvanična medicina priznala. Najviše se koristi za borbu protiv tumora i deluje protiv virusa. Utvrđeno je da može pomoći i kod reumatizma i hroničnog umora. Najvažniji sastojci su beta-glukani. Zato ova gljiva poboljšava opšte funkcije organizma, podiže imunitet i raspoloženje, smanjuje hronični umor, podiže apetit i deluje antidepresivno – navodi Jovanović.

Gljiva reiši, od koje takođe pravi tinkture, dobra je za dijabetičare, a lavlja griva za demenciju, multipla sklerozu, tetive, ligamente. Sve ove gljive Zlatko sakuplja na području Pomoravskog okruga, pre svega na planinama Beljanica i Južni Kučaj koje su bogate gljivama. Jovanović je jedan od osnivača Udruženja gljivara i ljubitelja prirode ,,Gorun“ iz Ćuprije, koje često organizuje sakupljanje gljiva na ovom području.

Kaže da je veliki ljubitelj prirode od malena, a o lekovitim svojstvima biljaka i gljiva informisao se godinama preko stručne literature.

– Naučio sam sve te preparate sâm da pravim. Mada to i nije ništa teško ili drugačije od onoga što i drugi prave. Interesuje me sve što ima veze s prirodom, pa tako i preživljavanje u prirodi. Znam da zapalim vatru kremenom, kamenom, znam da pravim skloništa, poznajem biljke. Vremenom sam se zainteresovao i za gljive, napravili smo udruženje pa sada često idemo u berbu gljiva i pravimo razne manifestacije, kako bismo ljudima što više približili taj čudesan svet gljiva – ističe Jovanović.

Na izlete u prirodi i kada se ide u berbu gljiva Zlatko je ranije uvek nosio svoj začin od sušenog bilja, kako ne bi posebno nosio so, peršun, šargarepu i druge začine. Kada su prijatelji počeli da ga podsećaju na to da ponese taj začin, uvideo je da im se sviđa, pa je rešio da počne s njegovom proizvodnjom. Sada ima tri vrste začina – zeleni, crveni i ljuti Zlatkov začin, kako ga je nazvao.

– Te začine moja porodica godinama koristi u kuhinji. Zeleni je mešavina biljaka, začina i povrća, kao što su šargarepa, beli, crni luk, paštrnak, biber, peršun, mirođija, kurkuma, nana, ruzmarin, šećer, kim, đumbir, himalajska so, vrganj. Crveni začin ima dodatu mlevenu crvenu papriku, a ljuti u sebi ima ljutu papriku karolinu riper, ali u maloj količini, pa nije mnogo ljuto – kaže Zlatko.

Ovi začini koriste se za kuvanje svih variva, za mariniranje, za salate, može u kokice da se stavi, a može, kako reče naš sagovornik, i preko hleba da se pospe.

– Nije to ništa specijalno, ali je mešavina takva da je dopadljiva ljudima, skladna je i lepo miriše. Trudim se da sve biljke i povrće budu neprskani, kako bi sve bilo što zdravije. Začini su vrlo traženi, a ljudi su prezadovoljni – napominje Jovanović.

Brezina voda, jazavičja mast i luksuzna šljivovica

Osim livadskog i bagremovog meda i propolisa, od zanimljivih i neobičnih proizvoda Jovanović ima brezinu vodu i jazavičju mast.

– Brezina voda je zapravo živi sok iz breze. Najjači je koagulant u prirodi, ima puno minerala, dobra je za imunitet i za bubrege. Jazavičja mast je zadnji proizvod koji sam radio. Pravi se na jesen i količine su ograničene. Koristi se kao obloga za upalu pluća, za upalu grla. Dobar je za kosti i ligamente. Koristi se za hemoroide, za rane, bubuljice. Kao i gavez, jazavičja mast prodire dubinski kroz kožu – naglašava Jovanović.

U okviru svog gazdinstva Zlatko Jovanović ima vinograd i šljivar, koji je nasledio od dede, tako da se u porodici decenijama prave domaće vino i rakija.

– Imam dve vrste šljivovice koje sam brendirao, to je Zlatkova šljivovica i Zlatkova zlatna šljivovica, koja u sebi ima listiće dvadesetokaratnog zlata. Flaša je luksuzna, sa bakarnom etiketom i drvenom kutijom. Zato je i malo skuplja i košta 40 evra, a bez kutije 30 evra – kaže Jovanović.

Naglašava da je sve ove prirodne proizvode najpre pravio za sebe i svoju porodicu i poklanjao je prijateljima pa, kada je video da su zadovoljni, počeo je da pravi i veću količinu za prodaju. Ne teži nekoj velikoj proizvodnji jer mu je to pre svega hobi koji voli, i dopuna kućnog budžeta. Najvažniji je, kako reče, kvalitet.

Čarobni začini od vrganja

Još jedan Zlatkov začin privlači pažnju i nije baš uobičajen, a to je začin od četiri vrste samlevenog suvog vrganja.

– Kada pravim rižoto s povrćem, stavim i jednu supenu kašiku tog začina. Tako dobijem ukusan ručak za 15 minuta. Od njega se prave čorbe, kao i razni sosevi. Takođe imam i upakovane suve vrganje, kao i marinirane i salamurene vrganje. Mogu da se jedu direktno iz tegle, ali i da se prave jela od njih – kaže Zlatko.

Sremuš najjači biljni antibiotik

Jedan od najtraženijih proizvoda su sremuš kapi.

– Sremuš je pravi dar prirode i najjači je biljni antibiotik. U sebi ima sastojke koji imaju mogućnost da smanje holesterol, pritisak. Čisti krv, uspešno leči kandidu i ešerihiju koli. Sremuš je skoro 20 puta jači od belog luka. Zaista, neverovatna biljka. Kod sremuša je važna dobra priprema tinkture. Najvažnije je doziranje alkohola i biljke. Moja tinktura se koristi tri puta na dan po 20 kapi. Sremuš berem na Beljanici i ovom našem kraju, sa dva-tri staništa, pa to sjedinim jer se tako dobija kvalitetniji proizvod – ispričao nam je Jovanović.