Насловна ВЕСТИ U Srbiji je preostalo oko 700 vodenica

U Srbiji je preostalo oko 700 vodenica

197

Vodenice, potočare, odolevaju teretu vekova i tehnološkim izumima zahvaljujući ljubavi i entuzijazmu vodeničara. Ove godine, odolevaju i sušama, pa i poskupljenjima i tržišnim izazovima. Opstaju u skladu sa prirodom, i svedoče kako voda, kamen i drvo, daju kvalitetno brašno, od celog zrna.

Godina u kojoj se gotovo sve zaverilo protiv vodeničara, u završnici zbraja i poskupljenja, pa je i proja – domaći specijalitet od kukuruznog brašna, postala skuplja, i to, ne malo.

– Nećete verovati, preko 300 posto: dve godine suše ostavljaju danak u našem poslu. Vojvodina za redom dve godine gori, neki krajevi Srbije, negde nekakvo zrno zvrcne, ako smo kupovali zrno po 25 dinara pre šest meseci, a sada po 100 i više, sve vam govori – kaže Milan Pavlović iz Markove Crkve kod Lajkovca.

A potražnja ne jenjava. Naprotiv.

– Ove jeseni je velika potražnja, jer malo ga ima, bila je sušna godina, ljudi sve manje siju, onda smo imali problem, nije imalo vode, tri meseca i više nismo mleli, pa se to sve sustiglo. Cenu ne određujemo mi – pijaca određuje cenu, ali čim je mala ponuda, veća je potražnja – objašnjava Srećko Ilić iz Čestobrodice kod Kosjerića.

Od donetog zrna, u vodenicama se naplaćuje ušur, od deset posto, ili se prodaje brašno od žita koje su vodeničari sami sejali ili nabavili – kako god, ovde je mnogo jeftinije nego u trgovinama. A ove vremešne i neumorne radilice, u savršenom spoju čovekovog izuma, daju najkvalitetniji proizvod, jer se za razliku od mlinova, sa sinhronim motorima, ovde brašno ne pregreva i ne gube hranljivi sastojci.

– Konstantan broj obrtaja, ako je to mnogo zrna, dolazi do brzog mlevenja, do sagorevanja klice, ljuske i svega ostalog, onog najkvalitetnijeg u zrnu. Kod vodenica toga nema. Svaki put brašno je hladno, što znači da nije trpelo temperaturu, da nije sagorevalo. Mi možemo da podesimo kamen, da podignemo, ili da spustimo, da uštelujemo naš tip brašna – dodaje Milan iz Markove Crkve.

U Srbiji je preostalo još oko 700 vodenica – tehnološki napredak je, naravno učinio svoje. Ali ima još onih upornih vodeničara, rešenih da očuvaju ovaj osoben deo naše materijalne kulture – vekovima stara postrojenja koja ne zagađuju okolinu i ne troše električnu energiju, već služe čoveku i prirodi na najbolji način.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay