Uspeh proizvodnje zavisi od higijene

Posle svakog ciklusa proizvodnje plastenike je potrebno očistiti, a najvažnije je da se pritom dezinfikuje zemljište. Najbolje vreme za to su rana ili kasna jesen, ili proleće, u zavisnosti od povrća koje se gaji. U avgustu se dezinfekcija može obaviti metodom solarizacije.

Uspeh plasteničke proizvodnje i kvalitet plodova zavisi i od higijene plastenika. Ako se dezinfekcija zemljišta ne uradi dobro, sledeći rod može biti desetkovan.

Posle sumporisanja – zatvaranje

Važno je takođe da se redovno uklanjaju biljni ostaci. Tako se sprečava širenja bolesti i uništavaju se štetočine. I Lidija Vulović, zaštitar bilja iz Kragujevca, naglašava da nakon svakog proizvodnog ciklusa najpre treba izbaciti sve biljne ostatke i plastenik propisno dezinfikovati:

– Visoka temperatura i vlažnost vazduha pogoduju razvoju mnogih oboljenja i štetočina, koji mogu da desetkuju rod u narednom ciklusu. Uklanjaju se stabljike, lišće, konopci za vezivanje i creva za zalivanje. Plastenik se dezinfikuje sumporom ili plavim kamenom. Kod dezinfekcije sumporom potrebno je po metru kubnom upotrebiti od 10 do 20 grama sumpora, a maksimalno 30 grama. Sagorevanjem sumpora nastaje sumpordioksid, koji stvara paru. Plastenik treba da je zatvoren dva do tri dana, nakon čega je dozvoljeno provetravanje – kaže Lidija Vulović.

Ovaj tretman treba sprovesti na temperaturi vazduha iznad 12 stepeni, da ne bi došlo do neželjenih efekata na gajenim biljkama tokom proleća. Bezbednost domaćina je na prvom mestu, pa čim se zapale sumporne trake plastenik se odmah napušta. Najaktivnija dezinfekcija sumporom traje 24 sata i u tom periodu nikako ne treba ulaziti u plastenik.

Čime se vrši dezinfekcija i kakva je zaštita potrebna domaćinu dok radi, pročitajte u nastavku….

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime