Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ VIŠNJA I TREŠNJA POSLE BERBE: Zaštita za budući rod

VIŠNJA I TREŠNJA POSLE BERBE: Zaštita za budući rod

489

Kod višanja i trešanjaborba zabudući rod počinje odmah posle berbe. Čim se ukloni i poslednji plod, budući rod valja zaštititi. I ne samo rod, već i čitavu krunu koja će obezbediti inicijalnu snagu za listanje i cvetanje voćaka na proleće. Ali, ako se ovo prskanje propusti voćke može da zarazi gljiva Blumeriella jaapii, prouzrokovač pegavosti lista višnje i trešnje.

Piše: Svetlana Mujanović

Pegavost lista višnje i trešnje je jedna od najopasnijih bolesti, jer izaziva prevremenu defolijaciju (opadanje) lista tokim leta, što može dovesti do ponovnog cvetanja voćaka pa se tako stabla iznuruju i nespremna ulaze u zimu. Ukoliko voćke i ne procvetaju u leto, rod u narednoj godini će biti značajno umanjen, jer se biljka nije dobro pripremila za zimski period i nije imala list kojim bi nahranila sebe i rodne pupoljke.

Zbog učestalih i obilnih padavina koje su uobičajene za period posle berbe, stvaraju se povoljni uslovi za razvoj prouzrokovača ove bolesti. Zaštita nije teška, a ni skupa, a korist od samo jednog prskanja, obavljenog u pravo vreme, velika. Za suzbijanje pruzrokovača pegavosti lista višnje i trešnje preporučuju se fungicidi na bazi mankozeba u količini od 2,5 kg/ha ili ditianona u količini od 0,75 kg/ha. Ovih fungicida ima puno i mogu se nabaviti u svakoj poljoprivrednoj apoteci.

Osim od pegavosti, ove voćke bi trebalo zaštititi i od fitopatogenih grinja kojima prija suvo i toplo vreme kakvo je kod nas tokom leta. Među njima najčešći posetioci voćaka su obični paučinar (Tetranychus urticae), crvena voćna grinja (Panonychus ulmi), poznatiji kao crveni pauk, a tu su i eriofidne grinje. Razvoj generacije fitopatogenih grinja pri visokim temperaturama traje veoma kratko, pa u kratkom vremenskom periodu mogu naneti ekonomski značajne štete u zasadima. Kako bi se prekinuo razvoj novih generacija i fitofagne grinje efikasno suzbile, najbolje je voćke oprskati kombinacijom akaricida različitih mehanizama delovanja uz obavezan dodatak okvašivača. Prska se predveče kada su temperature ispod 25 stepeni. Prilikom tretmana koristiti minimalno 800 litara vode po hektaru