Voćnu turšiju Milorad pravi od četrnaest vrsti divljeg voća

Gotovo da nema dana u godini, a da neko od brojnih prijatelja ne zakuca na vrata Banjalučanina Milorada Slavnića zbog nekog čaja koji suši ili sirupa koji pravi od lekovitog bilja. Ovih dana u potražnji je i sirup iz voćne turšije koju sprema od zrelog divljeg voća i koju stalno dopunjuje novim koje pronađe u šumi. Lekoviti napitak pravi od divlje borovnice, gloga, šipurka, divlje kruške i jabuke, trnjine, mušmule, a završi kada se u njoj nađu od trinaest do četrnaest vrsta voća. Pre nego što ubrano voće smesti u bure dobro ga opere i očisti od peteljki. Ono u njemu zauzme jednu trećinu, a ostatak izvorska voda koja se pije posle trideset do četrdeset dana pošto u njoj odstoji voće.

– Izvorska voda je najbolja za spremanje voćnje turšije. Na svaki uzeti litar treba dodati isto toliko ove vode. Ona se ponovo može piti čim odstoji nekoliko dana i treba je koristiti po potrebi -savetuje Milorad.

Napitak bogat vitaminom C je, prema njegovim rečima, blagodetan za očuvanje imuniteta, regulisanja masnoća i šećera u krvi. Pun je antioksidanata i odličan za probavu, bubrege, jetru, rad srca. Eliksir je duboke starosti, ali najbolji lek protiv kašlja i mamumrluka.

Svo voće bere na planini Vlašić, u netaknutoj prirodi, negde na oko 1.400 metara nadmorske visine gde su istraživanja zabeležila najveću koncentraciju kiseonika. Proteklih dana u šumu je odlazio zbog berbe lekovite trave bele imele, koja pomaže pri snižavanju krvnog pritiska. Bere je od petnaestog marta pa od petnaestog maja, a nastavlja sredinom oktoba i završava do petnaestog decembra.

– Vadim i koren maslačka i berem seme koprive. Svo bilje koje prikupim odmah stavljam u sušaru na sušenje. Neke trave osušim za tri sata, dok je za one koje sušim s korenom potrebno i više dana – priča Milorad ističući da većinu lekovitog bilja koje koristi bere isključivo u proleće. Među njegovim čajevima i sirupima koje pravi nalazi se i mast od medveđeg sala i jazavca, a koji se koriste za bolesti pluća i reume.

Tekst: Gordana Nastić

Foto. Milorad Slavnić

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti