Voćnu turšiju Milorad pravi od četrnaest vrsti divljeg voća

Gotovo da nema dana u godini, a da neko od brojnih prijatelja ne zakuca na vrata Banjalučanina Milorada Slavnića zbog nekog čaja koji suši ili sirupa koji pravi od lekovitog bilja. Ovih dana u potražnji je i sirup iz voćne turšije koju sprema od zrelog divljeg voća i koju stalno dopunjuje novim koje pronađe u šumi. Lekoviti napitak pravi od divlje borovnice, gloga, šipurka, divlje kruške i jabuke, trnjine, mušmule, a završi kada se u njoj nađu od trinaest do četrnaest vrsta voća. Pre nego što ubrano voće smesti u bure dobro ga opere i očisti od peteljki. Ono u njemu zauzme jednu trećinu, a ostatak izvorska voda koja se pije posle trideset do četrdeset dana pošto u njoj odstoji voće.

– Izvorska voda je najbolja za spremanje voćnje turšije. Na svaki uzeti litar treba dodati isto toliko ove vode. Ona se ponovo može piti čim odstoji nekoliko dana i treba je koristiti po potrebi -savetuje Milorad.

Napitak bogat vitaminom C je, prema njegovim rečima, blagodetan za očuvanje imuniteta, regulisanja masnoća i šećera u krvi. Pun je antioksidanata i odličan za probavu, bubrege, jetru, rad srca. Eliksir je duboke starosti, ali najbolji lek protiv kašlja i mamumrluka.

Svo voće bere na planini Vlašić, u netaknutoj prirodi, negde na oko 1.400 metara nadmorske visine gde su istraživanja zabeležila najveću koncentraciju kiseonika. Proteklih dana u šumu je odlazio zbog berbe lekovite trave bele imele, koja pomaže pri snižavanju krvnog pritiska. Bere je od petnaestog marta pa od petnaestog maja, a nastavlja sredinom oktoba i završava do petnaestog decembra.

– Vadim i koren maslačka i berem seme koprive. Svo bilje koje prikupim odmah stavljam u sušaru na sušenje. Neke trave osušim za tri sata, dok je za one koje sušim s korenom potrebno i više dana – priča Milorad ističući da većinu lekovitog bilja koje koristi bere isključivo u proleće. Među njegovim čajevima i sirupima koje pravi nalazi se i mast od medveđeg sala i jazavca, a koji se koriste za bolesti pluća i reume.

Tekst: Gordana Nastić

Foto. Milorad Slavnić

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime