Насловна РАЗНО Za dobru svinju… treba dobra analiza

Za dobru svinju… treba dobra analiza

385

„Za dobru svinju nema loših pomija“, uzrečica je koja o načinu ishrane svinja ne govori pohvalno. Međutim, za vlasnika farme, kome je cilj dobro zdravlje, mesnatost i kratak rok tova, itekako treba da bude važno šta prasad jede, koliko će da uloži u tov i da li će u konačnom cilju postići dobru cenu za njih. I za to postoji vrlo praktično rešenje

Cilj u kvalitetnoj ishrani može da objedini više faktora: bolju konverziju hrane, veći prirast, kraći odgoj, bolju mesnatost, manje gubitaka, veću finansijsku dobit. Međutim, to se ne postiže samo izborom dobrog premiksa i silažom. Hranljiva vrednost žitarica (kukuruza, ječma, pšenice) dosta oscilira, a zavisi od plodnosti tla, đubriva, sortimenta, gustoće sklopa, klime, bolesti, načina prerade i čuvanja.

Međutim, čak i ako ste nabavili odgovarajuću hranu, to ne znači da je njen sastav zadovoljavajući za rast i razvoj životinje. Postoje velika odstupanja u hranljivim vrednostima žitarica i proteinskih sirovina. Laboratorijske analize žitarica i njihove varijabilnosti pokazuju da sadržaj hranljivih sastojaka u uzorcima kukuruza, ječma i pšenice dramatično varira. Primera radi, proteina u kukuruzu može da bude od 5,34 do 11,4%, masti od 0,98 do 4,84%, vlakana od 1,1 do 4.66%.

Prosek nije dovoljno dobar izbor

Do sada se prilikom izračunavanja smesa i obroka za pojedine vrste životinja i njihove kategorije uglavnom pridržavalo prosečnih vrednosti sadržaja hranljive vrednosti sirovina koje se koriste u raznim programima za izračunavanje ishrane ili su se koristili podaci iz određenih tablica. U SANO se uglavnom koristi program Hybrimin. Ali, ako imate u vidu prethodne činjenice iz laboratorijskih analiza, stičete utisak da prosečne vrednosti nisu zadovoljavajuće, jer su razlike minimalnih i maksimalnih vrednosti prevelike.

Šta se u stvarnosti događa s hranljivim vrednostima smesa, kada ne radimo laboratorijske analize sirovina? U situaciji u kojoj su vrednosti na minimumu, hrana je siromašnija energijom, a posebno proteinom, lizinom i sirovim vlaknima. Tada u tovu možemo da očekujemo mali prirast s problemima u varenju i zdravstvenoj situaciji. Takođe, kada su vrednosti iznad normativa energije, sirovih proteina i lizina – mogući su problemi s varenjem, što opet nije dobro.

Farmer će iz najbolje namere da uzme u obzir najbolji scenario, tj. ideju da je dobio precizan sastav krmnih smesa i obroka i da se nada najboljim rezultatima, ali je sva verovatnoća da do toga neće doći. Potrebna je veća preciznost izračunavanja hranljive vrednosti ishrane, i zato je SANO u svojoj laboratoriji uvrstio i analizu žitarica, kao važan činilac.

Dvostruke uštede, a bolji rezultati

Osim nutrutivnih vrednosti, važan faktor je i finansijska opravdanost korišćenja kvalitetnih sirovina uz korišćenje laboratorijskih analiza u tovu svinja.

Ušteda u smesi u prvom delu tova do 70kg upotrebom podataka koji se dobiju analizom i prilagođavanjem ishrane očituje se u skraćenju broja dana za tov, a zatim i konkretnim novčanim uštedama, koje mogu da iznose do nekoliko hiljada evra na farmama do 1.000 tovljenika.

U SANO laboratoriji u Popovači analiziraju se biljne proteinske komponente: seme uljane repice, pogača uljane repice, sačma uljane repice, sojina sačma, sojina pogača, termički tretirana sojina sačma, sačma oljuštenog zrna soje, punomasna soja, suncokretova sačma, suncokretova pogača, semenke lana, kukuruzni gluten. Takođe, na listi za analizu su i cereals – žitarice (nemlevene i mlevene): ječam, kukuruz, pšenica, zob, raž, tritikale, kao i krmne smese, gotove i dopunske.

Procedura uzimanja uzoraka sa farme i slanja u laboratoriju je jednostavna, način analize je modernizovan i ubrzan. Rezultati su spremni u najkraćem roku i moguće je odmah nakon toga da se hrana na farmi izmeni i poboljša, tako da nastavak tova bude veoma uspešan.

Dobro jutro broj 579. – Jul 2020.