ZA ZAŠTITARE NEMA PAUZE: Šupljikavost lišća „leči“ se i zimi

Šupljikavost lišća najveće štete pričinjava koštičavim vrstama voća, posebno breskvi, kajsiji i trešnji, ali i višnji, šljivi i bademu. Štete od ove fitopatogene gljive, latinskog naziva Stigmina carpophila, nastaju zbog propadanja lišća i smanjenja njegove fotosintetske aktivnosti, sušenja mladara i gubljenja tržišne i vrednosti ploda. Bolest napada različite delove biljaka, u zavisnosti od voćne vrste.

Piše: Biljana Nenković

Simptomi bolesti se uočavaju najpre na lišću, na kojem se pojavljuju male, okrugle i crvenkaste pege, oivičene tamnom linijom i hlorotičnim oreolom. Tamo gde se pojavila pega, tkivo lista izumire i suši se, te list postaje šupljikav. Ova bolest poznata je i kao sačmavost ili rešetavost. Master agronomije iz Kragujevca Marija Ivanović kaže da ovaj patogen najviše štete nanosi kajsiji, jer napada listove, mladare i plodove.

Osim šupljikavosti lišća, ovaj patogen se razvija i na mladarima, na kojima se pojavljuju okrugle crvenkasto – mrke pege u neposrednoj blizini pupoljaka. Vremenom se pege šire, a tkivo unutar njih uleže i nekrotira. Može doći do spajanja pega, prstenovanja mladara, gde se deo iznad prstena postepeno suši. Mladar nastavlja da raste, ali se na delu, zahvaćenom patogenom, stvaraju rak-rane, iz kojih curi smola. Uklanjanjem zaraženih mladara iz krune smanjuje se infektivni potencijal u zasadu – kaže Marija Ivanović.

Bolest se javlja i na mladim plodovima, a simptomi su takođe, sitne tamnocrvene pege. Kako plod raste, tako se i pege šire i prelaze u kraste mrkocrvene boje. Ako zahvati veći deo ploda, on gubi i upotrebnu i tržišnu vrednost.

Važno je reći da patogen prezimljava u zaraženim granama i smoli na rak-ranama. U rano proleće, na temperaturama iznad 6 stepeni i pri relativnoj vlažnosti vazduha iznad 70 odsto, gljiva nastavlja razvoj. Njene spore rasejavaju kišne kapi i vetar. U toku vegetacije dva perioda se smatraju najkritičnijim za širenje patogena. Prvi je u jesen kada opada lišće, i tada se inficiraju mladari. A drugi je u proleće, kada se s vegetacijom zaraze i lišće i plodovi – dodaje Ivanović.

You need to be logged in to view the rest of the content. Molimo vas da se . Niste Pretplatnik? Pretplatite Se
razvojnifv.png

RAZNO

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,