U nekim malinjacima Pčinjskog okruga došlo je do pojave grinja. Simptomi ove bolesti jasno se vide na licu lista, pa otuda Dejan Mujakić, savetodavac za zaštitu bilja u vranjskoj Poljoprivredno svetodavnoj i stručnoj službi, poručuje proizvođačima malina da posle obavljene berbe nastave sa redovnom zaštitom zasada, kako bi sačuvali mlade lastare koje ostavljaju kao nosioce prinosa za narednu proizvodnu sezonu.
– U malinjacima u kojima berba još traje potrebno je sačekati njen kraj, odraditi tretman akaricidima kako bi smanjili populaciju ove štetočine za narednu vegetaciju i zaštititi lisnu masu. Na taj način ćete omogućiti da biljka u potpunosti fiziološki sazri i spremna uđe u period zimskog mirovanja – kaže Mujakić.
Eriofidna grinja lista maline poslednjih godina stvara dosta probelma proizvođačima. Sa kretanjem vegetcije, kada srednja dnevna temeratura pređe 11. podeok na Celzijusovoj skali, grinje počinju da se kreću i nastanjuju vršni deo pupoljka, a kasnije migriraju na mlade listove na kojima se hrane sisanjem sokova. Na listovima usled ishrane nastaje hlorotično šarenilo i deformacije koje su praćene povijanjem lisnog nerva nadole. Ovakvi simptomi se često mešaju sa simptomima virusnih oboljenja, zbog čega se ne sprovodi suzbijanje grinja što može dovesti do propadanja maline.
![](https://www.dobrojutro.co.rs/wp-content/uploads/2023/09/AdobeStock_277454963.jpg)
Foto: AdobeStock
– Pored direktnih šteta koje nastaju ishranom one mogu biti i vektori nekih virusnih oboljenja. U pregledanim zasadima postoje sve razvojne forme – ističe Mujakić.
Pravilan pristup u suzbijanju ove štetočine, po rečima našeg savetnika, sastoji se u praćenju vremenskih prilika i aktivacije grinje posle zimskog mirovanja i posle berbe malina sorte vilamet i miker. Tako u periodu posle zimskog mirovanja treba primeniti sredstva na bazi mineralnog ulja Eos, Galmin, Belo ulje ili gotove preparate – kombinovno mineralno ulje sa Bakarnim preparatima (Plavo ulje).
Mujakić takođe preporučuje malinarima da akaricide primenjuju na bazi abamektina nakon završene berbe plodova maline miker i vilamet u koncentraciji: Abastate (7,5 – 10 ml u10 l vode) 0,075 – 0,1% (karenca 14 dana), Vertimec 018 EC u količini (0,75 – 1,2 l/ha) 0,075 – 0,12 % (karenca 7 dana), Kraft 1,8 EW 0,075 – 0,1%.
– Kod remontantnih sorti treba pratiti pojavu grinja i na osnovu fenofaze razvoja biljaka i vremenskih uslova odrediti vreme primene akaricida i A. M. Preparata – savetuje na kraju Mujakić.
Gordana Nastić