Насловна РАЗНО ZRENJANIN: „Bioelektra“ iz Botoša pokazuje put kojim treba ići

ZRENJANIN: „Bioelektra“ iz Botoša pokazuje put kojim treba ići

575

„Mogućnosti i značaj upotrebe toplote iz biogas postrojenja za lokalnu zajednicu“ naziv je okruglog stola održanog u Botošu kod Zrenjanina. Model upotrebe toplote za grejanje javnih objekata u Botošu, važnost modela za lokalnu zajednicu i primeri dobre prakse predstavljeni su investitorima, poljoprivrednim proizvođačima i predstavnicima lokalnih samouprava iz Zrenjanina, Aleksinca, Bajine Bašte, Kruševca, Žitišta, Priboja, Prijepolja, Novog Sada, Nove Crnje, Čačka i Bačke Palanke.

Zoran Pomoriški, moderator skupa, menadžer botoške bioelektrane kapaciteta 600 kW i član Udruženja „Biogas Srbija“ podsetio je da se od početnih koraka pre desetak godina u toj oblasti, danas stiglo do 30 izgrađenih ovakvih postrojenja širom Srbije, mahom u Vojvodini. Takođe je u toku i izgradnja novih. Na teritoriji Srednjobanatskog okruga, osim u Botošu, od 2018. godine u pogonu je i bioelektrana u Česteregu, a grade se još dve.
-„Bioelektra“ u Botošu četvrta je izgrađena bioelektrana u Srbiji. U planu je da se njen kapacitet proširi na 1 MW. Kao sirovina ovde se koristi silaža raži i kukuruza i otpad koji sadrži organsku i suvu organsku materiju. U procesu razlaganja biomase nastaju električna i toplotna energija. Proizvedena električna energija ulazi u sistem Elektroprivrede Srbije. U saradnji sa nemačkom organizacijom GIZ za iskorišćenje toplotne energije urađena je studija na osnovu koje bi se u ovom selu snabdevalo sedam javnih objekata: obdanište, osnovna škola, dom zdravlja, policijska stanica, vatrogasni dom, sportska sala i hotel, rekao je Pomoriški i dodao da bi se ovim projektom došlo do ekonomske isplativosti i mogućnosti da se hotel u centru Botoša ponovo vrati u funkciju. Na trasi toplovoda dužine 1.300 metara od postrojenja do centra sela, i privatna domaćinstva bi se mogla snabdevati toplotnom energijom.

Duško Radišić, pomoćnik gradonačelnika Zrenjanina rekao je da je ova bioelektrana šansa i za razvoj celog naseljenog mesta.
-Navešću kao primer jedno nemačko selo od 1.000 stanovnika koje sam, zahvaljujući GIZ-u, imao priliku da posetim. U njemu se nalazi bioelektrana iz koje se toplotnom energijom snabdeva celo selo dok meštani i ovog i susednog sela koriste električnu energiju za vlastite potrebe. Sve to prati i razvoj poljoprivrede, visok nivo svesti o neophodnosti zaštite životne sredine. Sem toga, celokupna zajednica učestvuje u prikupljanju bio-otpada za potrebe uspešnog poslovanja bioenergane, rekao je Radišić i naglasio da Grad Zrenjanin podržava ovakve i slične projekte.
U planu je i da se toplotnom energijom koju proizvodi „Bioelektra“ zagrevaju staklenici koji bi se nalazili u njenom krugu.

Skup u Botošu organizovali su Udruženje „Biogas Srbija“, nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ koja tehnički sprovodi DKTI program bilateralne saradnje između Republike Srbije i Savezne Republike Nemačke „Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji“ i Regionalni centar za društveno-ekonomski razvoj „Banat“ uz podršku Grada Zrenjanina i MZ Botoš.
Tekst i foto: Jasna Bajšanski