Ozelenjavanje Sombora bođošima

Jedna od stvari kojima se Somborci potpuno opravdano hvale je njihovo, pre svega urbano, zelenilo i brojni drvoredi koji su njihovom gradu pridodali i kolokvijalni naziv Zelengrada.

Mada su varoški drvoredi stvarani već dva veka od mnogih vrsta drveća, jedna od najvećih znamenitosti su drvoredi bođoša, čiji se latinski naziv „celtics occidentalis“ počesto nađe i u imenu sportskih klubova, udruženja građana.

Svestan značaja svog zelenog bogatstva, grad Sombor je otpočeo jednu od najvećih akcija obnove fonda bođoša. Ova akcija neće obuhvatati samo grad, već i okolna sela, pošto se i u njima, zarad zaštite životne sredine i borbe protiv klimatskih promena, aktivno sprovode sadnja kako vetrozaštitnih pojaseva, tako i ozelenjavanja javnih površina.

S druge strane drvoredi bođoša imaju veliki uticaj na ekologiju grada, a najveći se ogleda u poboljšanju kvaliteta vazduha i smanjenju buke. Drvo bođoša, ili kolokvijalno američkog koprivića, u gradskim uslovima ima životni vek od oko 70 godina, pa je zato i došlo do toga da se aktivno sprovodi njegova zamena i obnova.

U jednoj od najvećih akcija do sada biće posađene višegodišnje sadnice u svim mesnim zajednicama. Akcija sadnje realizovaće se u skladu sa meteorološkim prilikama, dok je početak priprema za sadnju bođoša propratio član Gradskog veća za oblast ekologije i zaštite životne sredine Slobodan Stanić.

Da se obnovi zelenila pristupa bez obzira da li se radi o samoj varoši ili ovdašnjim selima svedoči i slična akcija ozelenjavanja koja je nastavljena i u Riđici, od Sombora najudaljenijem selu somborskog gradskog područja, gde je u neposrednoj blizini stadiona Fudbalskog kluba „Graničar“ posađeno 16 sadnica belog javora. Akcija sadnje je realizovana zahvaljujući saradnji samog grada i njegovog Javnog komunalnog preduzeća „Zelenilo“ .

Izvor: Dnevnik

Foto: Vikipedija

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra