Škotski viski iz šumadijskog kazana

Mnogi proizvođači rakije uz pomoć države osvajaju i svetsko tržište destilatima od voća, radi podsticanja voćarstva, kažu u Ministarstvu poljoprivrede. U pojedinim destilerijama u Velikoj Britaniji i Irskoj džin i viski se proizvode u srpskim kazanima, pa je možda i zato cena tih pića izuzetno visoka.

Milanovčanin Marko Miljanović treća je generacija mašinskih inženjera. Duga porodična tradicija i znanje bili su presudni da zainteresuju proizvođače viskija i džina. Izrada kazana za proizvodnju tih destilata počinje od crteža.

„I to usklađivanje crteža može da traje i po dva tri, čak i do šest-sedam meseci i onda kada definišemo sve stvari, sve detalje, onda krećemo u izradu“, objašnjava Miljanović.

U tome i jeste prednost srpskog privrednika. Ovladao je i proizvodnjom destilata čija cena dostiže i dvesta evra. Pre nego što počne proizvodnja u Škotskoj ili Irskoj, prvi test je u Srbiji.

„Viski kad izađe iz kazana, nema ukus, nema miris, nema boju, odnosno sve je to u nekoj blagoj formi. Ali ono čemu teže u proizvodnji viskija, tim postdestilacionim tretmanima mu nekako daju i voćnost i cvetnost“, ukazuje Miljanović.

Upravo ono što pruža podneblje Srbije, gde se rakija najčešće peče u lampecima.

„Prvo što su me pitali i Škoti i Francuzi je zašto vi od hrane pravite alkohol. Drugim rečima, srpska rakija se pravi od vrhunske sirovine“, ističe inženjer.

U Zapadnoj Srbiji je u porastu broj šljivika s autohtonim, zanemarenim sortama. A sve više je i domaćina koji neguju tradiciju pečenja rakije, ali u tom procesu žele da idu u korak sa svetom.

Ministarstvo poljoprivrede subvencijama i merama podstiče viši stepen prerade voća i modernizaciju destilerija, što daje rezultate.

„Naše rakije na sve prestižnijim međunarodnim takmičenjima, kao što je ‘Spirit Selekšn’ u Briselu, gde je preko 150 zemalja učesnica, skoro svake godine osvajaju prva mesta“, ističe Milan Ćuprić iz Ministarstva poljoprivrede.

Tjeri Hajns, direktor „Spirit Selekšna“ iz Brisela, naglašava da maksimalno samo trideset procenata uzoraka od oko 1.700 osvoje medalje, a da srpske voćne rakije osvoje najviše.

Tome doprinose tehnološki proces i modernizacija, kakvoj pribegavaju proizvođači džina i viskija uz kazane proizvedene u Šumadiji.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti