Srbija bogatija za 1200 hrastova

Ovog proleća, Srbija je bogatija za 1200 hrastova lužnjaka. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u novembru 2020. godine pokrenulo je akciju “Sad za budućnost” kada je uz pomoć svojih članova posadilo 500 sadnica hrasta lužnjaka. U nastavku akcije, tokom marta posađeno je još 700 mladih stabala.

Sadilo se na 60 lokacija širom Srbije, najviše u Vojvodini, ali i u okolini Beograda, Čačka, Niša, i  u nekoliko sela u Zapadnoj i Istočnoj Srbiji. Učesnici akcije su za sadnju birali obode šumaraka, livada i njiva.

-Čitave porodice su sadile na privatnim posedima van grada, ali je i 15  školskih dvorišta postalo bogatije za novo drveće, a deca za novo iskustvo. To je možda bio i najlepši prizor, roditelji i njihovi mališani, nastavnici i učenici, koji zajedno sade za zeleniju budućnost, kaže Nataša Jančić, koordinarka akcije “Sad za budućnost”

Svi učesnici su dobili uputstvo sa savetima kako odabrati i pripremiti zemlju za sadnju, pravilno posaditi i kasnije pažljivo negovati sadnice.

Već tri decenije Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije vredno radi na zaštiti ptica i njihovih staništa. Cilj akcije je da zasadimo i oživimo prirodne šumarke koji su važni za očuvanje biološke raznovrsnosti, mesta za gnežđenje, hranjenje i sklonište insekata, ptica i malih sisara.

Bez aktivnog rada na očuvanju drveća i šuma nema ni rada na očuvanju staništa ugroženih vrsta i borbe protiv pritisaka na prirodu koji su sve veći (gubitak staništa, klimatske promene, neodrživo gazdovanje šumama i bespravne seče, intenzivna poljoprivreda, urbanizacija, zagađenje).

Sadnja drveća i obnavljanje postojećih šuma ima značajnu ulogu u ublažavanju negativnih efekata klimatskih promena. U gradskim sredinama, benefiti od drveća su veliki, kako za očuvanje biodiverziteta u ubanim sredinama, tako i za čoveka. Drveće apsorbuje velike količine ugljen-dioksida, filtrita vazduh od prašine, smanjuje buku, utiče na mikroklimu i pozitivno deluje na psiho-fizičko zdravlje ljudi.

-Odabrali smo da sa članovima sadimo hrast lužnjak, i pošaljemo poruku o važnosti sadnje autohtonih vrsta koje su adaptirane na klimu i zemljište, i koje će najbolje očuvati postojeći biodiverzitet bez narušavanja prirodne ravnoteže, ovjašnjava Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Hrast lužnjak je pored bukve i hrasta kitnjaka, drvo koje najčešće srećemo u naši šumama.  Ove vrste čine oko 25% ukupnog šumskog fonda Srbije. Rasprostranjen je posebno u Vojvodini, Mačvi, Pomoravlju, uz doline reka. Od davnina je poštovan i svrstava se u mitsko drvo velike važnosti i pozitivne simbolike otpornosti i čvrstoće, koja se očuvala do danas. Smatra se da nas koren stabla vezuje za pretke, stablo je sadašnjost, a grane i zelenilo, koje se obnavlja, pripadaju budućim generacijama. Hrast lužnjak je dugovečno drvo koje može živeti i preko 500 godina. Dostiže visinu od 30 do 50 m, a obim stabla može da bude i do3 m. Ima veoma razgranatu krošnju, nepravilnog oblika.

Tekst i foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored