Bagrem vrlo isplativ kao kultivisana biljka

Tekst: Biljana Nenković

Beo, ružičast ili purpuran, bagrem mirisom i raskošnom krošnjom nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Bagrem (Robinia pseudoacacia) je listopadno drvo, na našim prostorima veoma rasprostranjeno, koje raste samoniklo u prirodi i lako se razmnožava. Ali, retki su oni koji će sami posaditi ovo drvo na imanju, jer nisu dovoljno upoznati s prednostima koje pruža. Kod nas je najčešći beli bagrem, a njegova kultivisana sadnja može doneti višestruku ekonomsku korist.

Poreklom je iz Amerike, a u Evropu je stigao početkom 17. veka. Doneo ga je Žan Robin, baštovan i misionar s francuskog dvora. Po njemu je rod bagrema dobio ime Robinia, a pseudoacacia znači lažna akacija. Drugi nazivi za bagrem su akacija, bela bagrena, beli bagrem, belo drvo, robinija, kraljevo drvo ili kapinka. Od davnina je imao široku primenu i veliki ekonomski i ekološki značaj o kojem se u poslednje vreme ponovo priča. Sadi se u šumskim kompleksima, pored puteva, kao vetrozaštitni pojas, na međama njiva, u parkovima.

Brzo raste i ne bira podlogu

Manje je poznato da nije nužno čekati da se bagrem sam razmnoži u prirodi, već je moguće proizvesti sadnice iz semena i potom zasaditi svoj, kultivisan bagremar. Ili jednostavnije je kupiti već gotove sadnice. Milan Arsić iz sela Bačina kod Varvarina je povrtar, ali se bavi i proizvodnjom sadnica bagrema. Godišnje proizvede oko 200.000 komada. Prethodno sakupi oko 100 kilograma semena po bagremarima.

Recept za slatko

Potrebno: 1/2l vode, 60 grama latica bagremovog cveta, 1kg šećera, kesica limuntusa.

Latice stavite u ključalu vodu i kuvajte desetak minuta. Dodajte šećer i kuvajte kao svako drugo slatko, dok ne postane veoma gusto. U gotovo slatko sipajte limuntus i ostavite da pusti još koji ključ. Skinite ga s vatre, skinite penu, pokrijte mokrom krpom i ostavite da prenoći. Sutradan slatko sipajte u tegle.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra